Vaspitač predškolskih ustanova

Vaspitač predškolskih ustanova

Struktura studijskog programa 

Ovaj studijski program nudi kurseve iz oblasti vaspitanja u predškolskim ustanovama, opšteg i pedagoškog obrazovanja. Od ukupno 35 predmeta u okviru studijskog programa, obavezna su 23 predmeta, 8 predmeta je izbornih i biraju iz grupe od 12 izbornih predmeta. Svi predmeti su jednosemestralni. Za svaki predmet predviđeno je opterećenja studenta od 75 do 90 časova aktivne nastave po semestru. Svaki predmet u zavisnosti od opterećenja nosi od 6 do 8 ECTS bodova. 

Svrha studijskog programa 

Svrha studijskog programa je da se po njemu obrazuju vaspitači za rad sa djecom  u predškolskoj ustanovi. Studirajući po ovom programu, budući vaspitači stiču znanja i stručne vještine i usvajaju vrijednosti građanskog društva kojima danas Evropa teži. To znači da, pored profesionalnih znanja i vještina neophodnih za valjano obavljanje vaspitačkog poziva, dobro ovladaju stranim jezicima, tehnološkom kulturom i metodološkim postupcima. Svrha programa je usklađena sa savremenim obrazovnim konceptima Evrope koji ističu kompetenciju kao opštu sposobnost, neophodnu za artikulisanje drugačijeg odnosa pojedinac – društvo, kao i sa potrebom da studenti steknu što šire obrazovanje, ali i da ovladaju kompetencijama u skladu sa filozofijom Akademskih studija za vaspitače u predškolskoj ustanovi,  što podrazumijeva  njihovu sposobnost za pluralistički pristup teoriji vaspitanja, za prihvatanje konstruktivističke metateorije i razvojnog humanističkog pravca u pedagogiji. Kompetencije razvojnosti i vaspitljivosti pojedinca su u suštini koncepta kompetencija koje kandidati treba da usvoje kako bi na prihvatljiv način prišli podsticanju razvoja potencijala djece, odnosno razvijali  njihovu kompetentnost. Predloženi studijski program nudi mogućnost studentima za mobilnost u toku studija, za rad i svakodenevni  život u multikulturnoj i multilingvalnoj Evropi.

Ciljevi studijskog programa 

Za definisanje i određivanje ciljeva studijskog programa, oslonili smo se na: principe i zahtjeve Bolonjske deklaracije, Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH, Zakon o visokom obrazovanju Brčko distrikta, osnove programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja djece uzrasta od tri do sedam godina, iskustva škola za obrazovanje vaspitača koje su već transformisane prema principima Bolonjske deklaracije iz okruženja, evropske dimenzije obrazovanja (četiri stuba obrazovanja), primjenu novih, savremenih i međusobno povezanih programskih sadržaja koji čine jezgro kurikuluma, savremeni holistički pristup prezentovanja programskih sadržaja, inteziviranje dvosmjerne komunikacije sa bazom – predškolskom ustanovom, inteziviranje dvosmjerne komunikacije sa lokalnom zajednicom, uključivanje u savremene evropske tokove akademskog obrazovanja vaspitača.

Posebno je značajno da se studentima pruži mogućnost da izgrade vještine kojima  će kod vaspitanika podsticati altruizam, empatiju, razumijevanje, samopoštovanje, toleranciju, vještinu slušanja, sposobnost sagledavanja problema i smisla u onome što rade i što se oko njih događa.  Dakle, od vaspitača se očekuje da bude dobar organizator, elastičan u pristupu djeci i zahtjevima koje im postavlja, da stalno prati rezultate svoga rada i napreduje u struci, snalažljiv u rješavanju problema i sposoban da tu vještinu prenosi djeci, spreman za preuzimanje odgovornosti za  njihovo napredovanje i u najvećoj mjeri osjetljiv za specifične potrebe i individualne razlike među djecom koju vaspitava i obrazuje.

Kompetencije diplomiranih studenata 

Svršeni studenti biće kompetentni da primjene znanje u vaspitnoobrazovnom radu sa djecom predškolskog uzrasta i da koriste adekvatnu stručnu literaturu. Pažnja se posvećuje predmetima koji pružaju solidna znanja za metodičke manevre, pri  čemu se misli na znanja iz oblasti društvenih i prirodnih nauka, umjetnosti, intelektualnog, moralnog razvoja, fizičkog razvoja djece i sl. Poseban naglasak se stavlja na praktične pripreme studenata za izvođenje vaspitno-obrazovnog rada i u prvi plan se stavlja potreba za drugačijim pristupom vježbanjima u smislu pojma mikronastave kojim će se nastojati da manje grupe studenata, čak pojedinačno, vježbaju izvođenje određenih postupaka sa manjim grupama djece (podrazumijeva se snimanje, diskusije, analize, i sl.). Ovo se odnosi na sve metodike. Dakle, svršeni studenti će posjedovati višestruke kompetencije, i to stručne, interpersonalne i personalne.

Share this post

Translate »
Menu