Privatni medicinski fakulteti u BiH: Zdrava konkurencija ili lakši način za dobijanje diplome?
Nakon Sarajeva i Goražda, privatni medicinski fakultet prije nekoliko dana zvanično je osnovan i u Tuzli, a počet će raditi u predstojećoj akademskoj godini. Inače, osnivanje i rad privatnih medicinskih fakulteta u Bosni i Hercegovini nerijetko su predmet brojnih rasprava u javnosti.
Dok jedni smatraju kako studenti koji pohađaju nastavu na privatnim fakultetima, posebno u oblasti medicine, ne mogu dobiti adekvatno znanje, drugi, posebno vlasnici i uposlenici ovakvih fakulteta, tvrde da je riječ o zdravoj konkurenciji javnim, odnosno državnim visokoškolskim ustanovama.
Za razliku od drugih oblasti, na “meti javnosti” posebno su privatni medicinski fakulteti na koje se u našoj zemlji još uvijek gleda s rezervom.
Elaborat podijelio Vladu TK
Vijest da bi Tuzla mogla dobiti prvi privatni medicinski fakultet koji će djelovati u okviru Evropskog univerziteta Kallos za koji se u javnosti vežu brojne kontroverze, početkom ove godine podigla je ogromnu prašinu, a podijelila je čak i Vladu Tuzlanskog kantona (TK).
Cijela priča počela je prije nekoliko mjeseci, a među prvima su reagovali iz Kantonalnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP), istaknuvši da studenti tog fakulteta neće steći adekvatno znanje, kao i da će se ono vrednovati mnogo manje u odnosu na znanje diplomanata državnih medicinskih fakulteta.
S osnivanjem ovog fakulteta nije saglasna ni dr. Munevera Bećarević koja je obnašala funkciju dekanese Fakulteta zdravstvenih nauka na Evropskom univerzitetu Kallos u Tuzli.
Bećarević, koja je i predsjednica Upravnog odbora Univerzitetsko-kliničkog centra (UKC) u Tuzli, početkom godine podnijela je ostavku na funkciju dekanese, a takvu odluku je, između ostalog, obrazložila činjenicom da nije vrijeme za osnivanje privatnog medicinskog fakulteta.
No, Vlada TK nije vidjela ništa sporno u osnivanju fakulteta na području ovog kantona te je u maju ove godine dala saglasnost na elaborat o osnivanju nove organizacione jedinice Evropskog univerziteta Kallos u Tuzli, odnosno Medicinskog fakulteta.
Spomenuti elaborat u januaru ove godine podijelio je čak i članove Vlade TK, jer dok su jedni dali “zeleno svjetlo”, drugi su bili protiv njegovog usvajanja.
Protiv osnivanja fakulteta bili su ministri čiji se resori direktno oslanjaju na studij medicine, odnosno ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK Zlatan Muratović te kantonalni ministar zdravstva Bahrudin Hadžiefendić.
Iako oba ministra dolaze iz Saveza za bolju budućnost (SBB), tada su izjavili da nije riječ o politički motiviranoj odluci.
Također, podršku nisu dali ni ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK Mirsad Gluhić (SBB) te tadašnja ministrica za rad, socijalnu politiku i povratak Danijela Simić iz Stranke za BiH.
Iako ne jednoglasno, elaborat je usvojen te je uslijedilo formiranje komisije sastavljene od domaćih i međunarodnih eksperata, koja je provjerila stanje na Evropskom univerzitetu Kallos te je utvrđeno da ne postoje prepreke za osnivanje medicinskog fakulteta.
“Komisija je uradila svoj dio posla te nam dostavila izvještaj kada je riječ o osnivanju medicinskog fakulteta. Nalaz je bio pozitivan tako da je naše ministarstvo potpisalo licencu za rad”, kazao je za Klix.ba ministar Muratović.
Ministar Hadžiefendić od ranije smatra da nema opravdanosti za osnivanje privatnog medicinskog fakulteta u kantonu u kojem postoji Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli i koji je dao najbolji kadar kada je riječ o doktorima medicine u našoj zemlji.
“Ne ulazeći u to kakav će i da li će uopće tu biti kvaliteta nastave, smatramo da ovakav fakultet nije potreban zbog pojave hiperprodukcije kadra, odnosno velikog broja doktora medicine koji završavaju Medicinski fakultet u okviru Univerziteta u Tuzli”, kaže Hadžiefendić za naš portal.
Rektor Kallosa: Imat ćemo najbolje profesore
S druge strane, rektor Evropskog univerziteta Kallos u Tuzli prof. dr. Nedeljko Stanković za Klix.ba je rekao da novoosnovani medicinski fakultet djelovanje počinje u akademskoj 2017/2018. godini.
“Dobili smo sve dozvole od Vlade TK, kantonalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i komisije koja se bavi kvalitetom visokog obrazovanja, a koju čine eksperti koji su zaduženi za kontrolu i procjenu da li je neki univerzitet ili fakultet opremljen te da li ima kadar i prostor neophodan za bavljenje tom vrstom obrazovanja”, istakao je Stanković za Klix.ba.
Dodao je da je ovaj univerzitet u opremanje novog fakulteta uložio 1.160.000 konvertibilnih maraka.
“Što se tiče našeg kadra, mi u Tuzli imamo 200 profesora. Za predmet anatomija planirali smo priznate profesore Ivana Vintera s Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Zdenku Krivokuću s Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci. Imat ćemo profesore koji su najbolji na ovim prostorima. Za razliku od državnog univerziteta, mi imamo privilegiju da dovedemo koga želimo. Prilikom odabira profesore posmatramo duži vremenski period, angažujemo ih po preporukama, a gledamo i njihov kvalitet, rad koji stoji iza njih, način na koji su došli do diplome te gdje su doktorirali”, pojašnjava Stanković.
Kada dođe vrijeme za to, studeni će praktičnu nastavu osim na fakultetu obavljati i u UKC-u u Tuzli, s obzirom na to da Kallos, naveo je Stanković, ima potpisan ugovor sa spomenutom zdravstvenom ustanovom.
Upis studenata počeo je u utorak, a kada je riječ o cijeni, godišnja školarina iznosi 10.000 KM, s tim da je u prvoj godini omogućen popust od 20 posto.
Shodno spomenutom, svi koji u ovoj godini upišu ovaj fakultet plaćat će godišnju školarinu osam hiljada maraka.
Prema upisnom planu, u predstojećoj akademskoj godini mjesta ima za 120 studenata.
Stanković navodi da se razlika između privatnog i javnog univerziteta ogleda, prije svega, u upisnoj politici.
Kako nam je kazao, za razliku od fakulteta koji djeluju pod okriljem državnih univerziteta, privatni može upisati svako.
“Javni fakultet upisuju djeca poznatih osoba, doktora, profesora… dok djeca slabijeg imovnog stanja to nisu u prilici. Npr. od 550 kandidata, koliko ih se prijavi na Medicinski fakultet u Tuzli, njega spominjem jer smo u ovom gradu, bude primljeno 120 ili 150, a onih 400 ostaje neupisano. Razlika između prvog i 550. je u pola boda. Jednostavno, on nije imao sreću ili vezu da bude upisan”, smatra on.
Navodi i da su se privatni univerziteti u BiH pojavili prije desetak godina te da je normalno da još uvijek postoje skeptici po pitanju obrazovanja koje ove visokoškolske ustanove nude.
“Danas imamo situaciju da je privatni stomatolog bolji od onog iz doma zdravlja. Privatne bolnice su bolje nego državne, ali kada je riječ o obrazovanju, mišljenje je još uvijek da su bolji javni univerziteti i da se na njima može steći ‘regularna’ diploma, a da se to na privatnom kao kupuje. Ne slažem se s tim. Dobrih studenata ima i na javnim i na privatnim fakultetima. Jedino što tvrdim je da na našem univerzitetu osim školarine niko ne može i ne smije ništa više platiti, dok na javnom baš nisam siguran”, ističe Stanković.
Ganićeva medicina u Sarajevu
Sličano je bilo i u Sarajevu prije nekoliko godina, prilikom osnivanja Medicinskog fakulteta pri Univerzitetu Sarajevo School of Science and Techonology (SSST), na čijem se čelu kao vlasnik i rektor nalazi Ejup Ganić.
Pokretanje studija razmatrala je i Skupština Kantona Sarajevo, a nekoliko zastupnika u to vrijeme protivilo se ovakvoj odluci, uz obrazloženje da SSST ne raspolaže dovoljno kvalificiranim kadrom koji bi predavao studentima.
Odluka je na kraju ipak usvojena, a akademske 2014/2015. godine SSST je uveo studij medicine na engleskom jeziku u trajanju od 12 semestara, odnosno šest godina, čiji diplomanti po okončanju školovanja stječu zvanje doktora medicine.
Kako navode iz SSST-a, prvi medicinski fakultet ove vrste u regiji koristi postojeću infrastrukturu u glavnoj zgradi kampusa SSST-a.
Laboratorije Medicinskog fakulteta za predkliničke predmete studija opremljene su najsavremenijom medicinskom opremom i softverom kakvim ne raspolažu ni državni medicinski fakulteti na Balkanu.
Studenti moraju obaviti predkliničku praksu kako bi mogli nastaviti studij te obaviti i kliničku praksu u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i drugim kliničkim centrima u BiH s kojima je SSST potpisao sporazum o saradnji.
SSST je također potpisao sporazum o saradnji s drugim klinikama, bolnicama, domovima zdravlja i službama hitne pomoći u BiH.
U nastavnom procesu učestvuje nešto više od 30 profesora i asistenata, kao i deset vanjskih saradnika, odnosno gostujućih predavača.
Medicinski fakultet u pokušaju u Goraždu
Na Internacionalnom univerzitetu u Goraždu ovih dana očekuju odobrenje Kantonalnog ministarstva obrazovanja, mladih, nauke, kulture i sporta kako bi mogli raspisati konkurs za upis studenata, nakon što je prije nekoliko dana istekla zabrana upisa na Fakultet zdravstvenih nauka.
“Nama je istekla godina dana zabrane upisa na medicinu 6. maja i mi očekujemo svaki čas da komisija koju će formirati ministarstvo ponovo izađe i utvrdi jesmo li ispunili sve uslove po onom zapisniku i šta je to od materijalno-tehničkih do ljudskih kapaciteta i svega ostalog neophodno. Vjerujem da će se to desiti u narednih deset dana”, kazao je za Klix.ba Fadil Tanjo, koordinator Univerziteta u Goraždu.
Podsjetimo, rješenjem resornog ministarstva Internacionalnom univerzitetu u Goraždu naloženo je da primi u radni odnos odgovarajući nastavni kadar u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Odlukom o standardima i normativima za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja na području kantona te da osigura učionički, amfiteatarski i drugi prostor za izvođenje nastave.
“Mi smo za godinu dana riješili dosta stvari. Svi ugovori su isprovjeravani, čak i ugovor s Kliničkim centrom u Sarajevu koji imamo za obavljanje prakse, to je potpuno validan sporazum. Istina, mi nismo konzumirali taj ugovor jer smo prošle godine došli u takvu situaciju da nismo imali upis. Imamo isto tako kontakte s centrom “Safet Mujić” u Mostaru i s Regionalnim centrom u Novom Pazaru, imamo jednu razvijenu mrežu, kako u kadrovskom, tako i u svakom drugom smislu”, ističe Tanjo, dodajući da su potpisani ugovori i sa drugim ustanovama, poput Doma zdravlja i Kantonalne bolnice te privatnim klinikama.
Studenti druge godine medicine u Goraždu uglavnom su iz Sarajeva, njih šest i desetak studenata iz Turske, dok na univerzitetu studira ukupno 240 studenata na svim odsjecima (14 na četiri fakulteta). Jedan broj studenata je iz Goražda i okolnih gradova, neki su iz Srbije, Crne Gore i Turske.
“Trebali su stići i studenti iz Bangladeša, međutim, u toku ljeta im je poništena viza, ja sam lično bio prisutan na aerodromu da ih dočekam, jer smo sve organizovali i osigurali garancije, ali ja zaista ne znam zbog čega su im poništene vize, niti bih ulazio u te detalje”, ističe Tanjo.
Na pitanje ko su predavači na univerzitetu, Tanjo odgovara da kadra ima dovoljno.
“Predavača ima ‘more’, pogotovo kad je riječ o zdravstvenim naukama, imate bivših doktora iz Kliničkog centra pa onih koji su otišli u penziju, profesora koji su predavali na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Sigurno ćemo imati kadar koji može zadovoljiti sve potrebe. Nema dileme da će biti veliko interesovanje za upis na medicinu kad se odobri”, naglašava Tanjo.
Neregularan fakultet u Srbiji
Za razliku od BiH, praksa osnivanja privatnih medicinskih fakulteta u zemljama regije još uvijek nije u potpunosti zaživjela, izuzev Srbije u kojoj je otvorena jedna ovakva visokoškolska ustanova i koja iza sebe nije ostavila pozitivan trag.
Naime, brojne neregularnosti vezane su za privatni medicinski fakultet u Srbiji US Medical School. Fakultet je nekoliko godina radio bez akreditacije, da bi sredinom marta 2013. godine otišao u stečaj zbog neplaćanja zakupnine prostora čak osam godina.
Studenti koji su godišnju školarinu plaćali skoro 13.000 KM morali su angažovati advokata koji zastupa njihovu stranu.
U konačnici da li privatni medicinski fakulteti u BiH zapravo predstavljaju zdravu konkurenciju javnim fakultetima ili pak jednostavniji način za dobijanje diplome, kako to mnogi tvrde, samo će vrijeme pokazati.
