U Tuzli uspješno održana radionica “East West Bridge-a BiH”. Poruka: Našem društvu potreban je RESTART svijesti, uključujući i nadogradnju Dejtonskog sporazuma!

Organizacija “East West Bridge BiH”, u partnerstvu sa Ambasadom SAD-a uspješno je organizovala još jednu u nizu radionica pod nazivom „Korištenje snage saradnje“, a domaćin je bio Evropski univerzitet KALLOS u Tuzli.

Poruka: Našem društvu potreban je RESTART svijesti, uključujući i nadogradnju Dejtonskog sporazuma.

Mladi nam poručuju da oni nisu krivi za rat koji se dešavao na Balkanu 90-tih godina. Ovo što smo im ostavili nakon Dejtonskog sporazuma jeste donijelo mir u regionu, ali nije ambijent kakav bi oni željeli u budućnosti. Građani Tuzle, a posebno mladi jesu dobar primjer zajedništva ali potrebne su korjenite promjene u BiH!

Povodom 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, postavlja se pitanje da li je došlo vrijeme za pravedniju i funkcionalniju strukturu države BiH. Nameću se brojna pitanja na koja na ovim radionicama organizatori zajedno sa najboljim studentima u cijeloj BiH promišljaju i pokušavaju dati odgovore na ta pitanja i to konsenzusom.

Odabrani istaknuti studenti sa univerziteta u Tuzli imali su priliku da slušaju predavanje i aktivno učestvuju u radionici o temi pregovaranja i postizanja kompromisa, a kojom su rukovodili i predavali eksperti iz oblasti diplomatije, pregovaranja i izgradnje mira, sa osvrtom na 25. godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Predavači su bili Igor Davidović bivši ambasador BiH, prof. dr. Zlatko Hadžidedić politički analitičar, te uvodničar i moderator Robert Jovanović. Svojim uvodnim govorom obratio se i akademik prof. dr. Nedeljko Stanković sa Evropskog univerziteta KALLOS u Tuzli koji su bili domaćini ove radionice.

Nedeljko Stanković : na samom početku sve je srdačno pozdravio i poželio svima toplu dobrodošlicu kao domaćin na Evropskom univerzitetu KALLOS u Tuzli . U nastavku je govoro da je ova 2020. godina posebna po tome što se ove godine obilježava 25 godina od potpisivanja opšteg okvirnog sporazuma za mir koji je parafiran u vazduhoplovnoj bazi u blizini grada Dejtona u američkoj državi Ohajo 21. novembra 1995. godine a svečano je potpisan u Parizu 14. decembra iste godine. Anex 4. ovog sporazuma je Ustav BiH koji je tada i stupio na snagu. Pozdravio je posebno sve studente učesnike u nadi da će se u pozitivnom smislu okoristiti od ove radionice.

Igor Davidović : Želimo napraviti međugeneracijski pristup, kako bi predavači podjelili vlastita politička i diplomatska iskustva, te mladima dali određene smjernice u ovom pogledu. Već 25 godina svjedočimo nedostatku političke volje kada je u pitanju proces pomirenja . Te političke retorike su zarobile i ovu državu i ovo društvo, pa nažalost i ovu mladu generaciju. Mlada generacija bi trebala sama da zna šta su joj naveći zastoji, šta su joj najveći problemi i prepreke pa da nas upozori dok još uvijek možemo zajedno sa njima nešto da uradimo. Ili da se mojoj generaciji zahvale i da sami preuzmu sve za šta smatraju da treba, sugeriše potpredsjednik East West Bridge BiH Igor Davidović.

I današnja radionica koju smo obavili sa studentima u Tuzli bila je prilika da sa mladom generacijom razmijenimo mišljenja, da čujemo i njihovo viđenje i objašnjenje naše prošlosti i zajedničke budućnosti. Potrebne su kvalitativne promjene, potrebne su konstruktivne promjene. Promjene koje znače drugačiji i bolji život. Prije svega ekonomski rast i socijalna sigurnost, poboljšanje životnog standarda i bolja perspektiva. Definisanje okvira i prostora u kojem želimo i mi i oni da zajedno gradimo nešto bolje kazao je Davidović.

Zlatko Hadžidedić: Najveća vrijednost ovih radionica jeste propitivanje mogućeg izlaza iz situacije u koju nas je doveo Dejton. Kompromis je moguće postići samo ako postoji politička volja za to. Dok god postoje snage koje misle da mogu do kraja realizirati svoje namjere i ciljeve neće biti kompromisa. Kompromis nastupa tek kada nastane procjena da više niko ne može realizirati ono što je naumio, nego da je nužno napraviti kompromis. Mi smo još daleko od toga, još uvijek postoje ljudi koji vjeruju da mogu ostvariti svoje ratne ciljeve.

U toku svog izlaganja prof. Hadžidedić je govorio o aspektima dejtonskog sporazuma . Također je istakao da mi u BiH imamo sistem koji proizvodi takve retrogradne politike. Pored ostalog govorio je da temelj problema u kojima se Bosna i Hercegovina nalazi proizlaze praktično iz jednog problema, razgradnje suvereniteta države Bosne i Hercegovine te prijenos istog na tri etničke oligarhije, koje nastoje da vještačke podjele zadrže kao faktičko stanje na tako podijeljenim teritorijama, unutar kojih praktično imaju privatno vlasništvo nad svim resursima. Kako bi zadržale takvo stanje, ove tri oligarhije čine sve što je u njihovoj moći da se suverenitet države, a samim tim i vladavina prava, ne uspostave ponovo, te da tu državu blokiraju na svaki njima dostupan način.

Robert Jovanović koordinator projekta i moderator ovih radionica je rekao : ovdje smo u Tuzli danas od studenata čuli jasne poruke da mladi žele RESTART ovakvog ambijenta kojeg nisu oni učinili ovakvim, jer u vrijeme kada se nakon nametnutog nam rata potpisivao dejtonski mirovni sporazum oni nisu bili ni rođeni. A to što im je ostavljeno kao okvir u kojem treba da žive nije u skladu sa Evropskim standardima koja poštuju sva ljudska prava i druge norme modernih i naprednih zemalja.

Poruka sa radionice iz Tuzle glasi: Našem društvu potreban je RESTART svijesti, uključujući i nadogradnju Dejtonskog sporazuma. Potrebne su korjenite promjene u BiH!

Radionice su uspješno održane na univezitetima već u pet gradova ; Bijeljini, Sarajevu, Banja Luci, Brčko distriktu, Tuzli.

Radionica u Mostaru zakazana je za 12.11. na fakultetu humanističkih nauka univerziteta Džemal Bijedić.

Najistaknutiji i odabrani studenti iz svih šest univerziteta, uskoro će biti u prilici da zajedno promišljaju o novim boljim rješenjima na naprednoj dvodnevnoj radionici u Jajcu od 20. do 22. novembra, uz podršku predavača stručnjaka i eksperata, gdje će nastojati približiti stavove, i dati svoje odgovore.

Takve zajedničke vizije u vidu putokaza ka boljim rješenjima ugradiće u Deklaraciju o budućnosti Bosne i Hercegovine koju će nastojati zajednički donijeti konsenzusom.