Prof. dr Azem Kožar

[vc_row][vc_column width=”1/4″][vc_gallery interval=”3″ images=”21448″][/vc_column][vc_column width=”3/4″][vc_column_text]

  • Prof. dr Azem Kožar redovni profesor

[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_text_separator title=”Biografija”][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_column_text]Azem Kožar, od oca Bajra i majke Fatme – rođene Ličina, rođen je 1. decembra 1947. godine u Trpezima kod Berana (Sandžak, Crna Gora). Osnovnu školu završio je u Trpezima (I-IV) i Petnjici (V-VIII), a srednju petogodišnju Učiteljsku školu u Nikšiću (I) i Prištini (II-V). Studij historije završio je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini 1974. godine, na kojem je 1980. godine okončao postdiplomski studij, odbranom magistarskog rada Bihor u narodnooslobodilačkoj borbi 1941.–1945. i time stekao akademsko zvanje magistar istorijskih nauka. Prvu doktorsku radnju na temu Spoznaje o zaštiti arhivske građe u ratnim okolnostima odbranio je 15. jula 1998. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao akademski stepen doktora društvenih znanosti – znanstvenog polja informacijske znanosti. Drugu doktorsku radnju na temu Tuzla i njena okolina na razmeđu osmanske i austrougarske uprave 1870–1890, također na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odbranio je 7. 10. 2008. godine i stekao akademski stepen doktora znanosti, iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest, grana opća moderna i suvremena povijest. Najviše stručno arhivističko zvanje arhivskog savjetnika stekao je 1995. godine.

Radni angažman započeo je u Osnovnoj školi Trpezi 1. 09. 1967. godine, prvo kao učitelj u područnom odjeljenju u Kalici (nepodijeljena škola pa kombinovana odjeljenja), a potom kao učitelj u „čistom“ odjeljenju te nastavnik historije i direktor škole. Ova škola je u to vrijeme bila jedna od najvećih seoskih škola na području opštine Berane, imala je dva područna odjeljenja (u Kalici i Vrbici), a postepeno je popunjena stručnim nastavnim kadrom uglavnom sa područja Petnjice. Po ocjenama Pedagoškog zavoda spadala je među najboljim osnovnim školama Opštine. U zavičaju je ostao punih 13 godina – sve do kraja oktobra 1980. godine. Za sve to vrijeme aktivno se bavio i društveno-političkim radom nastojeći da i na tom planu da svoj doprinos na području mjesne zajednice Trpezi, područja Gornjeg Bihora i opštine Berane. U dva mandata je biran za predstavnika MZ Trpezi u Skupštinu opštine Berane (odbornik, delegat), a bio je i član Opštinskog komiteta SKJ Berane, sekretar OK SSRN Berane i dr. Zajedničkim dobrovoljnim radom kolektiva Škole (nastavnika i učenika) i mještana, preko kamenitog terena dužine oko 1,3 km primitivnim oruđima i uz velike napore izgrađen je mjesni vodovod sa vrela Trpešnice do Škole na koji se priključilo i 14 domaćinstava. Time je za sva vremena prestao uzrok zbog kojeg se utopilo 13 učenika, a to je prelaz rijeke preko mostike (brvna) da bi na česmi „Studencu“ nakvasili spužvu za brisanje školske table.

Sljedeća etapa radnog vijeka Azema Kožara bila je Tuzla, Bosna i Hercegovina. Od 1. novembra 1980. godine radi kao kustos historičar u Muzeju istočne Bosne u Tuzli, radeći više na poslovima stručnog koordinatora Edicije Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji (knjiga 2 i knjiga 3), koja se stručno naslanjala na Institut za istoriju u Sarajevu, a organizaciono na Izvršni odbor

opštine Tuzla. Od 1. aprila 1984. do 1. marta 2002. godine radio je na poslovima direktora Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla (Arhiva Tuzlanskog kantona), s tim što je u periodu od 16. oktobra 1994. do 1. marta 2002. godine bio u dvojnom radnom odnosu – sa Arhivom i sa Filozofskim fakultetom Univerziteta u Tuzli. Poslove direktora Arhiva obavljao je punih 18 godina. U tom periodu Arhiv je stasao u dinamičnu i respektabilnu arhivsku ustanovu, po svojim dometima prepoznatljivu u Bosni i Hercegovini i šire. Stručno–naučni doseg ove ustanove našao je svoje mjesto na međunarodnoj razini arhivske teorije i prakse.

Univerzitetska karijera Azema Kožara započela je učešćem u radu Komisije matičara za osnivanje Filozofskog fakulteta u Tuzli 1993. godine, od kada je na novoosnovanom Odsjeku za historiju i geografiju kao magistar nauka izabran za višeg asistenta. Potom je sukcesivno biran u naučno-nastavna zvanja: docenta (1998), vanrednog profesora (2003) i redovnog profesora (2009) – sve u okviru studijske grupe predmeta iz naučne oblasti “Savremeno doba” (Uvod u historiju, Pomoćne historijske nauke, Arhivistika, Historija Bosne i Hercegovine novog vijeka i savremenog doba, Historija Bosne i Hercegovine u vrijeme austrougarske uprave, Historija Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću, Opšta historija novog vijeka i savremenog doba i dr.). Od osnivanja je u statusu zamjenika šefa Odsjeka koordinirao poslove za historijsku grupu predmeta, a od akademske 1999/2000. godine obavljao je poslove šefa Odsjeka za historiju, da bi akademske 2004/05. i dijela 2005/06. godine obavljao i poslove prodekana za nastavu i studentska pitanja Fakulteta. Od 21. 04. 2006. godine do 9. 10. 2009. godine bio je na dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Voditelj je prva dva postdiplomska studija iz Historije Bosne i Hercegovine (2002/02. i 2004/05.), te predavač i odgovorni nastavnik na predmetima: Metodologija historijskih istraživanja, Pomoćne historijske nauke, Arhivistika i Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske uprave (1878–1918). U dva mandata je (od decembra 2005. do oktobra 2009. godine) bio član Senata Univerziteta.

Kao gostujući profesor bio je petnaestak godina kontinuirano angažovan na Pedagoškom fakultetu u Bihaću (gdje je 2000. godine biran u zvanje vanrednog profesora) kao i na Nastavničkom fakultetu i Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, te na Filozofskom i Učiteljskom fakultetu Sveučilišta “Josip Juraj Strossmayer” u Osijeku. Na ovim fakultetima je izvodio nastavu iz više nastavnih predmeta iz opšte i nacionalne (bosanskohercegovačke) historije, iz civilizacije i kulture, pomoćnih historijskih nauka i arhivistike. Osim dodiplomske nastave, na Odsjeku za historiju Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru bio je predavač i odgovorni nastavnik na predmetu Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske uprave (ak. 2008/09.) multidisciplinarnog postdiplomskog studija. Na dodiplomskom studiju Edukacijskog fakulteta Univerziteta u Travniku je također duže vrijeme bio angažovan za nastavne predmete Historija Bosne i Hercegovine i Kulturno–historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine. U počasno univerzitetsko zvanje profesor emeritus biran je 2013. godine.

U okviru univerzitetske saradnje između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, kao visiting profesor održao je u toku 15–todnevnog boravka 1998. godine više predavanja na Koledžu u Itaci. Također je bio na jednomjesečnom studijskom boravku u Zemaljskom arhivu Štajerske i Institutu za

historiju jugoistočne Evrope u Gracu od 28. 01. do 28. 02. 2002. godine.

Učestvovao je u radu više desetina stručnih i naučnih skupova: okruglih stolova, savjetovanja, simpozija i kongresa (ukupno 194) bosanskohercegovačkog (139) i međunarodnog (55) ranga i značaja. To su uglavnom skupovi iz oblasti arhivistike, historije i pomoćnih historijskih nauka. Većina članaka sa tih skupova objavljena je nakon obavljenih recenzija, u cjelini ili u dijelovima, u izdanjima koja su pratila ove stručne i naučne skupove. U organizaciji i radu velikog broja tih skupova, posebno domaćih, učestvovao je neposredno kao njihov organizator i realizator. Posebne pažnje je vrijedno njegovo sudjelovanje na međunarodnim stručnim i naučnim skupovima, održanim u zemljama okruženja, Evrope i svijeta. Među njima je značajno istaći njegovo aktivno učešće u radu Sodobnih arhiva Maribor (od 1996. do 2003.), Međunarodnog inštituta arhivskih znanosti Maribor–Trst (od 2001. i dalje), u svojstvu predstavnika a potom i stalnog člana Instituta iz Bosne i Hercegovine, te u radu Međunarodne konferencije „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega ariviranja“ (od 2000. i dalje) u organizaciji Pokrajinskog arhiva Maribor. Osim redovnog učešća na njihovim godišnjim naučnim skupovima, on je također u njihovim zbornicima i časopisima redovno objavljivao svoje priloge. Objavljivao je članke u časopisu mađunarodne arhivske asocijacije (ICA), te njemačkim i austrijskim časopisima. Izlagao je na tribini Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) u Sarajevu, 2000. godine na temu Bosanskohercegovačko kulturno–historijsko naslijeđe i nacionalni identitet. Godine 2010. izabran je za člana Odbora za historiju pri Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Također je 2016. godine, kao jedan od osnivača, izabran za redovnog člana novoosnovane Akademije društveno-humanističkih nauka u Tuzli.

Značajnu aktivnost je ispoljio u radu stručnih asocijacija arhivista i historičara. Prepoznatljiv je njegov doprinos radu Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine (od 1984. i dalje), čiji je bio višegodišnji predsjednik (od 1991. do sredine ratne 1993. godine, te od 1996. do 2003.). Ovo Društvo je dalo značajan doprinos boljem funkcionisanju arhivske djelatnosti dejtonske Bosne i Hercegovine. Jedan je od glavnih aktera organizacije i rada Društva arhivskih zaposlenika Tuzlanskog kantona (predsjednik od osnivanja 2002. do 2007. a od tada aktivan član Predsjedništva). Inicijator je, suorganizator i voditelj projekta “Arhivska praksa” i predsjednik Organizacionog odbora međunarodnog naučnog i stručnog savjetovanja “Arhivska praksa” (od 1998. do 2008. a od tada je aktivan sudionik), koje se održava u Tuzli svake godine – počev od 1998, a čiji se radovi objavljuju u časopisu godišnjaku “Arhivska praksa”. Do sada je izašlo 20 brojeva ovog časopisa na oko devet hiljada stranica. Voditelj je i/ili saradnik i u više drugih projekata.

Aktivno je sudjelovao u radu Društva historičara Bosne i Hercegovine (naučni skupovi, savjetovanja, seminari i sl.) koje je u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu prestalo sa radom. Nakon rata jedan je od suorganizatora i pokretača rada Društva historičara za područje Tuzlanskog kantona (od 2002.) i historijskog časopisa Saznanja, prvog časopisa ove provenijencije na području Tuzlanskog kantona (izdavači: Društvo historičara Tuzla i Odsjek za historiju). Do sada je izašlo sedam brojeva na pet hiljada stranica teksta. Ovo Društvo je organizovalo 17 naučnih i stručnih historiografskih skupova, a bilo je izdavač četiri zbornika radova i tri studije.

Značajan doprinos je dao osnivanju (član Komisije matičara) i radu Filozofskog fakulteta Tuzla, posebno Odsjeka za historiju (do ak. 1999/2000. Odsjek za historiju i geografiju), na kojem je radeći kao nastavnik dao ogroman doprinos obrazovanju profesora historije (i drugih profila), što potvrđuju podaci o broju svršenih studenata – profesora historije (odnosno profesora historije i geografije) – oko 400, od čega je, desetinama kandidata bio mentor u izradi odnosno učesnik u radu Komisije za odbranu teme diplomskog rada (71–om studentu je bio mentor, 130 puta je bio predsjednik a 61 puta član Komisije za odbranu). Značajan doprinos je dao pokretanju, uređenju i izlaženju stručno-naučnog časopisa Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, u kojem je od 1997. do 2010. godine objavio 13 historiografskih članaka. Objavljivao je i u mnogim drugim historijskim i kulturološkim časopisima (Povijesnom zborniku (Osijek), Most (Istanbul), Der archivar (Koblenc), Janus (Pariz), Dijalog povjesničara/historičara (Zagreb), Almanahu (Podgorica), Glasniku Bihora (Petnjica), Prilozima Instituta za istoriju (Sarajevo), Pogledima (Tuzla), Hrvatskom glasniku (Tuzla), Gračaničkom glasniku (Gračanica), Arhivskim analima (Cetinje) itd.).

Inicijator je i realizator veće zastupljenosti nastave iz oblasti historije na više odsjeka Filozofskog fakulteta Tuzla, uvođenjem dvosemestralnih ili jednosemestralnih nastavnih predmeta Historija Bosne i Hercegovine i Kulturna historija Bosne i Hercegovine (odsjeci: Žurnalistika, Razredna nastava, Bosanski jezik, Turski jezik, Pedagogija i psihologija i dr.). Na Odsjeku za historiju je implementirao posebne nastavne predmete iz oblasti arhivistike (Arhivistika i Arhivska praksa).

Značajno je doprinio podizanju naučnog podmlatka u Tuzli, Bosni i Hercegovini i šire. Bio je mentor za izradu magistarskih radnji iz historije kod pet kandidata, a u ulozi predsjednika ili člana Komisije učestvovao je u pet magistarskih radnji. Također je bio mentor za odbranu doktorskog rada kod tri kandidata, od kojih su dvojica zaposlena na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Tuzla, a učestvovao je u radu komisija za ocjenu i/ili odbranu više doktorskih radnji (u Tuzli, Mostaru, Sarajevu, Mariboru).

Sve u svemu Azem Kožar je u toku dosadašnje radne aktivnosti ostvario zapažene stručne i naučne rezultate na polju arhivistike, historije i pomoćnih historijskih nauka. Objavio je (kao autor ili koautor): 21 knjigu, 224 članka, 28 prikaza, 13 arhivskih i muzejskih izložbi, 3 priručnika iz oblasti pomoćne historijske nastavne literature, zatim je imao 52 stručno–naučna i javna nastupa (promocije, izlaganja, intervjui), učestvovao u radu redakcije ili recenziranju u 120 publikacija, te aktivno sudjelovao u radu 194 stručna i naučna skupa (od čega 55 u inostranstvu). Sudjelovao je, kao voditelj ili saradnik, u realizaciji više desetina stručno-naučnih projekata. Citiran je više stotina puta u domaćoj i stranoj stručnoj i naučnoj literaturi. Više podataka o rezultatima rada prof. ddr. Azema Kožara vidjeti u Bibliografiji radova.

Azem Kožar (dvostruki doktor nauka, univerzitetski profesor, redovni član Akademije društveno-humanističkih nauka Tuzla), poznat je po plodnom i stvaralački uspješnom radu u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i šire, ali i po javnim nastupima onda kada je to trebalo i kada se podrazumijevalo. Zbog svega toga, kao ugledan prosvjetni, kulturni, naučni i javni radnik, dobio je više nagrada i

priznanja (između ostalih: više zahvalnica i priznanja Osnovne škole Trpezi, više plaketa i zahvalnica Arhiva Tuzla, Zahvalnicu SUBNOR-a Tuzla, Plaketu Filozofskog fakulteta Tuzla, Listinu Pokrajinskog arhiva Maribor, Oskara Međunarodnog instituta arhivskih znanosti Maribor–Trst, Bosanski stećak Arhiva Federacije BiH i dr.

U znak zahvalnosti za doprinos koji je Azem Kožar dao u radu Arhiva Tuzlanskog kantona i Filozofskog fakulteta u Tuzli, njegovi kolege i saradnici su 2011. godine u Tuzli organizovali naučni skup „Pedagoški i naučni rad prof. dr. Azema Kožara“, na kojem je učestvovao veliki broj historičara i arhivista iz Bosne i Hercegovine i više zemalja okruženja. Radovi sa toga skupa objavljeni su u vidu Zbornika radova pod istoimenim naslovom 2012. godine. U njemu istaknute konstatacije i ocjene vrhunskih stručnjaka i naučnika o doprinosu Azema Kožara razvoju historije i arhivistike, nedvosmisleno ga svrstavaju među najistaknutijim naučnim stvaraocima iz ove dvije naučne discipline.

U jeku stvaralačke aktivnosti, u zvanju redovnog profesora univerziteta, upućen je u penziju početkom 2011. godine sa 63. godine starosti, ali time nije okončan njegov stvaralački opus, već je i nakon toga ostao aktivno posvećen struci i nauci (historiji i arhivistici).[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_text_separator title=”Bibliografija”][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_column_text]            Azem Kožar

                Put Križani 261, 75.000 Tuzla

E-mail: kozar.azem@bih.net.ba                    

 

BIBLIOGRAFIJA RADOVA [1]

 

Knjige

 

  1. Osnovno školstvo u Tuzli (istorijski pregled), monografija, koautor, Tuzla, 1988., 1–405.
  2. Vodič Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla (1954.1989.), koautor, Tuzla, 1989., 1–154.
  3. Ratni zločini 1992. godine na tuzlanskom okrugu, priređivač, Tuzla, 1993., 1–94.
  4. Borbeni put Prvog inžinjerijskog bataljona, kopriređivač, Tuzla, 1993., 1–94.
  5. Uvod u historiju, Tuzla, 1994., 1–127.
  6. Ratni zločini na Tuzlanskom okrugu 1992.–1995., priređivač, Tuzla, 1995., 1–250.
  7. Arhivistika u teoriji i praksi, Knjiga prva, Tuzla, 1995., 1–220.
  8. Pomoćne historijske znanosti, Tuzla, 1995., 1–98.
  9. Regionalni historijski arhiv Tuzla (1954.1994.), Tuzla, 1995., 1–108.
  10. Sto godina osnovne škole Kreka (1897.1997.), monografija, koautor, Tuzla, 1997., 1–350.
  11. Tuzlansko-podrinjski kanton, monografija, koautor, Tuzla, 1998., 1–160.
  12. Pomoćne historijske nauke, koautor, Tuzla, 2003., 1–262.
  13. Učiteljska škola u Tuzli (1941.–2002.), monografija, koautor, Tuzla, 2004., 1–520.
  14. Pomoćne historijske znanosti i arhivistika, koautor, Tuzla, 2004., 1–253.
  15. Arhivistika u teoriji i praksi, Knjiga druga, Tuzla, 2005., 1–308.
  16. Pedeset godina Arhiva u Tuzli (1954.2004.), monografija, koautor, Tuzla, 2005., 1–291.
  17. Metodika nastave historije, koautor, Tuzla, 2006., 1–205.
  18. Historija Bosne i Hercegovine, Tuzla, 2007., 1–294.
  19. Bosna i Hercegovina u 19. i 20. stoljeću, Tuzla, 2010., 1–502.
  20. Arhivistika u teoriji i praksi, Knjiga treća, Tuzla, 2011., 1–270.
  21. Arhivistika u teoriji i praksi, knjiga četvrta, Tuzla, 2016, 1-273.

 

 Članci, rasprave

 

  1. “Istraživanje arhivske građe u cilju popune postojećeg arhivskog fonda” (sa drugima), Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 26, Sarajevo, 1986., 83–88.
  2. “Izbori za Ustavotvornu skupštinu na području Okruga tuzlanskog 11. 11. 1945.”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 26, Sarajevo, 1986., 31–40.
  3. “Dejstva 38. NOU divizije na razbijanju četničke grupacije Draže Mihailovića i uništenju njenih ostataka”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 27, Sarajevo, 1987., 109–120.
  4. “Iskustva Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla na pronalaženju, evidentiranju, zaštiti, korištenju i preuzimanju arhivske građe u privatnom vlasništvu”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 29, Sarajevo, 1989., 51–55.
  5. “Kulturno–obrazovna aktivnost Arhiva Tuzla”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 29, Sarajevo, 1989., 221–226.
  6. “Oblici, sadržaji i mogućnosti kulturno–prosvjetne djelatnosti arhiva”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 30, Sarajevo, 1990., 5–19.
  7. “Adaptacija objekata za potrebe Arhiva Tuzla”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 30, Sarajevo, 1990., 47–54.
  8. “Arhivska djelatnost u Bosni i Hercegovini u uvjetima novih društvenih odnosa“, koautor, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 31, Sarajevo, 1991., 5–13.
  9. “Potrebe i mogućnosti arhiva u Bosni i Hercegovini za preuzimanje arhivske građe od imalaca”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 31, Sarajevo, 1991., 37–40.
  10. “Kadrovska osposobljenost arhivske službe u Bosni i Hercegovini”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 31, Sarajevo, 1991., 113–117.
  11. “Djelatnost Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla u uvjetima rata (1992. – 1994.)”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 33, Sarajevo, 1995., 37–41.
  12. “Neke osobenosti zaštite arhivske građe u nastajanju u uvjetima rata”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 33, Sarajevo, 1995., 53–59.
  13. “Stanje i perspektive zaštite arhivske građe Bosne i Hercegovine”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 34, Sarajevo, 1997., 23–33.
  14. “Neke osobenosti u postdejtonskome procesu tranzicije arhivske djelatnosti Bosne i Hercegovine”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 35, Sarajevo, 2000., 27–36.
  15. “Arhivski kadrovi”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 35, Sarajevo, 2000., 163–168.
  16. “Načela i kriteriji vrednovanja arhivske građe”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 36, Sarajevo, 2004., 13–22.
  17. “Uticaj statusa arhivskih ustanova na stepen njihove profesionalnosti i autonomnosti”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 36, Sarajevo, 2004., 50–57.
  18. “Arhivistička etika”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 36, Sarajevo, 2004., 110–118.
  19. “Prilike u sjeveroistočnoj Bosni u 1875. godini na osnovu Izvještaja austrougarskog Vicekonzulata u Brčkom”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 36, Sarajevo, 2004., 189–197.
  20. „Mjesto i uloga arhivske djelatnosti u okvirima nove kulturne politike Bosne i Hercegovine“, Glasnik arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, broj 39, Sarajevo, 2009., 126–137.
  21. „Harmonizacija arhivskih propisa Bosne i Hercegovine – mogućnost ili utopija“, Glasnik arhiva i AU BiH, broj 41, Sarajevo, 2011., 54–61.
  22. „O nekim prioritetima razvoja arhivske djelatnosti Bosne i Hercegovine“, Glasnik arhiva i AU BiH, broj 43, Sarajevo, 2013., 104–112.
  23. „Struktura arhivskog fonda Bosne i Hercegovine“, Glasnik arhiva i AU BiH, broj 44, Sarajevo, 2014., 50-59.
  24. „Modaliteti kompletiranja necjelovitih fondova u arhivima Bosne i Hercegovine“, Glasnik arhiva i AU BiH, broj 45, Sarajevo, 2015, 57-63.
  25. 25. “Arhivska građa u međunarodnim pravnim i društvenim aktima”, Arhivska praksa, broj 1, Tuzla, 1998., 25–31.
  26. 26. “Razmjere ratnog stradanja registraturne građe na području Tuzlansko–podrinjskog kantona”, Arhivska praksa, broj 1, Tuzla, 1998., 57–67.
  27. 27. “Četrdeset pet godina Arhiva Tuzla”, Arhivska praksa, broj 2, Tuzla, 1999., 13–25.
  28. 28. “Sistemske promjene i arhivska djelatnost Bosne i Hercegovine”, Arhivska praksa, broj 2, Tuzla, 1999., 57–64.
  29. 29. “Sudbina registraturne građe u procesu tranzicije Bosne i Hercegovine”, Arhivska praksa, broj 3, Tuzla, 2000., 13–24.
  30. 30. “Modaliteti zbrinjavanja ugrožene registraturne građe”, Arhivska praksa, broj 4, Tuzla, 2001., 27–37.
  31. 31. “Problematika valorizacije registraturne i arhivske građe Bosne i Hercegovine”, Arhivska praksa, broj 5, Tuzla, 2002., 58–65.
  32. 32. “Izgradnja namjenskog objekta za Arhiv Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (koautor)”, Arhivska praksa, broj 5, Tuzla, 2002., 176–182.
  33. 33. “Mjesto i uloga arhiva u kulturnoj politici Bosne i Hercegovine”, Arhivska praksa, broj 6, Tuzla, 2003., 13–22.
  34. 34. “Uticaj statusa arhivskih ustanova na stepen njihove profesionalnosti i autonomnosti”, Arhivska praksa, broj 6, Tuzla, 2003., 212–220.
  35. 35. “Standardizacija arhivskoga znanja”, Arhivska praksa, broj 7, Tuzla, 2004., 84–
  36. 36. “Osobenosti vrednovanja registraturne građe Bosne i Hercegovine”, Arhivska praksa, broj 8, Tuzla, 2005., 13–
  37. 37. “O prilikama u Zvorničkom sandžaku 1874. godine”, Arhivska praksa, broj 8, Tuzla, 2005., 337–
  38. 38. “Kategorizacija registratura”, Arhivska praksa, broj 9, Tuzla, 2006., 20–
  39. 39. “O nekim aspektima i dometima provođenja planske privrede na području Bosne i Hercegovine od 1945. do 1952. godine”, koautor, Arhivska praksa, broj 9, Tuzla, 2006., 325–
  40. 40. “Stanje arhivske građe vjerskih zajednica Bosne i Hercegovine”, Arhivska praksa, broj 10, Tuzla, 2007., 203–
  41. „Vrednovanje i zaštita arhivske građe o ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini“, Arhivska praksa, broj 11, Tuzla, 2008., 154–163.
  42. 42. „Naučna dimenzija arhivske djelatnosti Bosne i Hercegovine“, Arhivska praksa, broj 12, Tuzla, 2009., 364–
  43. 43. „Značaj izučavanja institucija Bosne i Hercegovine“, (koautor), Arhivska praksa, broj 12, Tuzla, 2009., 331–
  44. 44. „Demokratizacija ili etatizacija arhivske djelatnosti Bosne i Hercegovine“, Arhivska praksa, broj 13, Tuzla, 2010., 25–
  45. 45. “Arhivističko-historiografski aspekti posebne zaštite dokumenata ratne provenijencije (1992.–)“, Arhivska praksa, broj 14, Tuzla, 2011., 133–146.
  46. Arhivističko znanje u programima visokog obrazovanja Bosne i Hercegovine“, Arhivska praksa, broj 15, Tuzla, 2012., 87–100.
  47. „Privatna arhivska građa u Bosni i Hercegovini“, Arhivska praksa, broj 16, Tuzla, 2013., 140–150.
  48. „Angažiranost bosanskohercegovačkih arhiva na zaštiti i preuzimanju arhivske građe ugašenih i privatiziranih registratura“, Arhivska praksa, broj 17, Tuzla, 2014., 84–97.
  49. „Uspostava sistema zaštite arhivske i registraturne građe u vanrednim okolnostima na području Bosne i Hercegovine – potrebe i mogućnosti“, Arhivska praksa,broj 18, Tuzla, 2015, 38-50.
  50. „Kaznene odredbe u arhivskom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine“, Arhivska praksa, broj 19, Tuzla, 2016, 258-269.
  51. 51. “Sudbina arhivske građe Bosne i Hercegovine u ratu (1992.–1995.)”, Sodobni arhivi, broj 19, Maribor, 1997., 45–50.
  52. 52. “Kulturno–obrazovna djelatnost bosanskohercegovačkih arhiva u ratnim okolnostima (1992.–1995.)”, Sodobni arhivi, broj 19, Maribor, 1997., 186–190.
  53. 53. “Doprinos međunarodne zajednice zaštiti arhivske građe Bosne i Hercegovine u ratnim okolnostima”, Sodobni arhivi, broj 20, Maribor, 1998., 263–272.
  54. 54. “Pedeset godina arhivske djelatnosti Bosne i Hercegovine (1947.–1997.)”, Sodobni arhivi, broj 20, Maribor, 1998., 389–403.
  55. 55. “Arhivska građa zemalja u tranziciji”, Sodobni arhivi, broj 21, Maribor, 1999., 110–117.
  56. 56. “Ratno stradanje arhivske građe Bosne i Hercegovine”, Sodobni arhivi, broj 21, Maribor, 1999., 287–292.
  57. 57. “Osobenosti izgradnje arhivskog zakonodavstva države Bosne i Hercegovine”, Sodobni arhivi, broj 22, Maribor, 2000., 192–198.
  58. 58. “Dopunsko obrazovanje arhivara na području Historijskog arhiva Tuzla“, koautor, Sodobni arhivi, broj 22, Maribor, 2000., 199–204.
  59. 59. “Stručno usavršavanje arhivista i arhivara u Bosni i Hercegovini”, Sodobni arhivi, broj 23, Međunarodni institut arhivskih znanosti, Arhivsko društvo Maribor, Maribor, 2001., 138–143.
  60. 60. “Historiografsko promišljanje arhivistike (Historiohraphical way of looking at Archival science)“, Sodobni arhivi, br. 25, Centar za interdisciplinarne studije Univerziteta u Mariboru, Maribor, 2003.,112–12.,
  61. 61. “Die auswirkungen des zustandess der Archiv Lagerräunlichkeitgen und der Archivaus rüstung auf die zerstörungen der Archivbestände infolge des kriges in Bosnie und Herzegovina”( „Uticaj arhivskih spremišta i opreme na stradanje arhivske građe kao posljedica rata u Bosni i Hercegovini“), Atlanti, vol.11, nmr.2, Maribor, 2001., 176–182.
  62. 62. “The influence of political factors to the conditio of archivae holdings” („Uticaj političkih faktora na stanje arhivske građe“), Atlanti, 12, nmr. 1, Maribor, 2002., 83–87.
  63. 63. “Historiographic attilude towards archival storage” („Historiografsko promišljanje arhivistike“), Atlanti, vol. 13, nmr. 1–2, Maribor, 2003.,112–
  64. 64. “Archvwissen in ländern, die sich in einer uebergangsphase befinden”(„Arhivistička znanja zemalja u tranziciji“), Atlanti, vol. 14, nmr. 1 – 2, Maribor, 2004., 181 –
  65. 65. “Arhivistika i demokratija”, Atlanti, broj 15, nmr. 1–2, Maribor, 2005.
  66. 66. “Arhivistika kao integrirajuća nauka”, Atlanti, broj 16, nmr., Trieste, 2006., 209–
  67. 67. „Arhivska građa vjerskih zajednica zemalja u tranziciji“, Atlantni, broj 17, nmr. 1-2, Trieste, 2007., 287–
  68. 68. „Vrednovanje arhivske građe o ratnim zbivanjima u zemljama u tranziciji“, Atlanti, broj 18, Trieste, 2008., 317–
  69. 69. „Znanstvena iskustva i dometi arhiva i arhivista Bosne i Hercegovine o toku 20. stoljeća“, Atlanti, broj 19, Trieste, 2009., 93–
  70. 70. „Arhivska legislativa u Bosni i Hercegovini“, Atlanti, broj 20, Trieste, 2010., 171–
  71. 71. „Arhivistički aspekti osnivanja Arhiva Međunarodnog suda pravde u Haagu“, Atlanti, broj 21, Trieste, 2011., 187–
  72. „Arhivski objekti na području Bosne i Hercegovine: stanje i perspektive“, Atlanti, vol. 22 (2012), N. 1, Trieste, 2012., 141–156.
  73. „Arhivistička dostignuća Bosne i Hercegovine“, Atlanti, broj 23, sv. 1, Trieste, 2013.,149–158.
  74. „Arhivistička etika kao barometar razvoja arhivistike“, Atlanti, Special Edition IN HONOREM CHARLES KECSKEMETI, Trieste – Maribor, 2013., 75–82.
  75. „Doprinos projekta ‘Arhivska praksa’ edukaciji arhivista u Bosni i Hercegovini i okruženju“, Atlanti, vol. 24, nmr. 2, Trieste, 2014., 175–184.
  76. „Lokacijske osobenosti arhivskih objekata u Bosni i Hercegovini“, Atlanti, broj 25, Trieste, 2015, 15-23.
  77. „Korištenje publikovane arhivske građe (bosanskohercegovačko iskustvo)“, Atlanti, 26, nmr. 2, Trieste, 2016, 65-75.
  78. „ Nova edukacijska paradigma arhivskih djelatnika u zemljama tranzicije“, Atlanti, broj 27, nmr. 1, Trieste, 2017, 217-230.
  79. 79. “Međunarodni i nacionalni sistem zaštite kulturnih dobara u ratnim okolnostima”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, Tuzla, 1997., 13–36.
  80. 80. “Uloga kulturno–historijskog naslijeđa u izgradnji odgojno–obrazovnih vrijednosti škole”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, broj 1, Tuzla, 1999., 51–57.
  81. 81. “Uloga Malkoč–bega u političkoj i vojnoj strukturi osmanskog društva 16. stoljeća (koautor)”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, broj 2, Tuzla, 2000., 95–103.
  82. 82. “Neka pitanja prosvjetne politike na području tuzlanske oblasti u vrijeme Drugoga svjetskog rata”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, broj 3, Tuzla, 2001., 69–81.
  83. 83. “Kulturno–prosvjetna, humanitarna, sportska i druga društva na području Tuzle i okoline u vrijeme Austro–Ugarske uprave (1878. –)”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, broj 4, Tuzla, 2003., 33–44.
  84. 84. “Neki aspekti političke indoktrinacije historije i arhivistike u Bosni i Hercegovini”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, broj 5, Tuzla, 2004., 15–
  85. 85. “Borbe za Tuzlu avgusta 1878. godine”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br. 6, Tuzla, 2005., 11–
  86. 86. “Zapažanja Franca Ründsmanna sa putovanja po Bosni 1888. godine”, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, broj 7, Tuzla, 2006., 1–
  87. 87. “Obrazovne prilike Tuzlanskog kraja u zadnjoj deceniji osmanske uprave (1868.–1878.), koautor, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, boj. 7, Tuzla, 2006., 33–
  88. 88. „Borbe srbijanske i osmanske vojske za Bijeljinu u toku jula 1876. godine“, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, broj 8, sv. 1, Tuzla,, 21–34.
  89. 89. “Sjajno doba Bosne (1861-1869)“, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, broj 8, sv. 2, Tuzla, 2007., 9–
  90. 90. „Bosansko-dubrovački odnosi u svjetlu sadržaja isprave od 25. 1. 1375. godine“, koautor, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, broj 9, Tuzla, 2008., 47–
  91. 91. „Socijalna struktura stanovništva Tuzlanskog okruga u vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini“, Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, broj 10, Tuzla, 2010., 387–
  92. 92. “Odprtna vprašanja bosanskohercegovačke arhivske teorije i prakse”, Tehnički in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Zbornik radova, broj 1, Maribor, 2002., 69–74.
  93. 93. “Autonomnost arhivske službe – mogućnost ili utopija”, Tehnični in vsebinki problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Zbornik radova, broj 2, Maribor, 2003., 166–
  94. 94. “Problematika standardizacije arhivske djelatnosti Bosne i Hercegovine”, Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Zbornik radova, broj 3, Maribor, 2004., 124–
  95. 95. “Arhivistička etika društava u tranziciji”, Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Zbornik radova, broj 4, Maribor, 2005., 448–
  96. 96. “Uloga i značaj kulturno–historijskog naslijeđa u kulturnoj i obrazovnoj politici Bosne i Hercegovine”, Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Zbornik radova, broj 5, Maribor,, 124–130.
  97. 97. “Osobenosti arhivskog fonda Bosne i Hercegovine”, Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Zbornik radova, broj 6, Maribor, 2007., 397–
  98. 98. “O nekim značajkama arhivističke informacije”, Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Zbornik radova, broj 7, Maribor, 2008., 53–
  99. 99. „O jednom kriteriju vrednovanja arhivske građe“,Tehnični in svebinski problemi klasičnega in elektronskoga arhiviranja, Zbornik radova, broj 8, Maribor, 2009., 167–
  100. 100. „Osobenosti vrednovanja kulturnih dobara Bosne i Hercegovine“,Tehnični in svebinski problemi klasičnega in elektronskoga arhiviranja, Zbornik radova, broj 9, Maribor, 2010., 157–
  101. 101. „Pedeset godina arhivističke periodike u Bosni i Hercegovini“, Tehnični in svebinski problemi klasičnega in elektronskoga arhiviranja, Zbornik radova, broj 10, Maribor, 2011., 151–
  102. „Osobenosti postdejtonske tranzicijske edukacije arhivskih djelatnika Bosne i Hercegovine (1996.–2011.)“, Zbornik mednarodne konference „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Arhivistika in informatika“, Maribor, 2012., 171–180.
  103. „Statusna lutanja arhiva u Bosni i Hercegovini“, Zbornik mednarodne konference „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Maribor, 2013. (objavljeno u elektronskoj formi).
  104. „Preuzimanje fondova arhivske građe u arhive Bosne i Hercegovine“, Zbornik radova „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Maribor, 2015, (objavljeno u elektronskoj formi)?
  105. 105. “Bosna i Hercegovina u zadnjih sto godina osmanske vlasti u ediciji Galiba Šljive”, Saznanja, broj 1, Tuzla, 2005., 49–
  106. 106. “Političke prilike u Tuzlanskom okrugu prema Izvještaju okružnog predstojnika Antona Vukovića u 1885. godini”, Saznanja, broj 2, Tuzla, 2008., 86–
  107. 107. “Stanje historijske misli u vrijeme Ibn Halduna”, Saznanja, broj 2, Tuzla, 2008., 39–
  108. 108. „Aneksionistička funkcija kolonizacije stranaca u Bosni i Hercegovini“, Saznanja, broj 3, Tuzla, 2009., 55–
  109. „Granica na Drini prema Izvještaju Huge Kučere“, Saznanja, broj 4, Tuzla, 2013., 55–80.
  110. „Pisano kulturno-historijsko naslijeđe osmanske provenijencije u Bosni i Hercegovini“, Saznanja, broj 5, Društvo historičara Tuzla, Tuzla, 2014., 103-117.
  111. „Osvrt na prilike u Bosanskom ejaletu/vilajetu u vrijeme sedme decenije 19. stoljeća“, Saznanja,broj 7, Tuzla, 2016, 63-86.
  112. 112. “Memoarska građa o revolucionarnom radničkom i komunističkom pokretu u Bosni i Hercegovini 1919.–1945.”, Arhivist, broj 35, Beograd, 1985., 133–138.
  113. 113. “Četnička grupacija Draže Mihailovića i pokušaj zauzimanja Tuzle”, Edicija: Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, knjiga 3, Tuzla, , 1087–1106.
  114. 114. “Kultura i umjetnost u narodnooslobodilačkoj borbi na području istočne Bosne”, Zbornik radova XXXIV kongresa Saveza udruženja folklorista Jugoslavije, Tuzla, 1987., 327–340.
  115. 115. “Osnovno školstvo u toku Drugog svjetskog rata”, Osnovno školstvo u Tuzli (monografija), Tuzla, 1988., 139–185.
  116. 116. “Regionalni istorijski arhiv Tuzla 1954.–1989.”, Vodič Arhiva Tuzla, Tuzla, 1989., 9–21.
  117. 117. “Arhivska građa u posjedu imalaca“ (koautor), Vodič Arhiva Tuzla, Tuzla, 1989., 93–97.
  118. 118. “Škole i arhivska djelatnost”, Putokazi, broj 1, Tuzla, 1989., 20–24.
  119. 119. “Potrebe, sadržaji i mogućnosti saradnje školskih i arhivskih institucija”, Škola u funkciji njegovanja i razvijanja tekovina NOR–a i socijalističke revolucije, Tuzla, 1990., 133–137.
  120. 120. “War destruction of archival materials”, Janus, broj 1/99, International Council on Archives, Pariz, 1992., 92–95.
  121. 121. “Ponavlja li nam se to historija”, Front slobode, 3212, od 17. 7. 1992., Tuzla, 1992., 4.
  122. 122. “Drugi Nirnberg za balkanske ratne zločince”, Vrelo Bosne i Hercegovine, Tuzla,, 5–8.
  123. 123. “Zaštita arhivske građe – stručno ili državno pitanje”, Zmaj od Bosne, br. 16, Tuzla, 17. prosinca/decembra, 14.
  124. 124. “Krvava muslimanska 1992. godina” (kratkometražni film), stručni konsultant za tekst, (autori: Nijaz Alispahić i Vitomir Pavlović), Tuzla,1992.
  125. 125. “Rat i kulturno naslijeđe” (feljton u šest nastavaka), Oslobođenje, 13/92, 14/92, 15/92, 16/92, 17/92 i 18/92, Sarajevo, 1992.
  126. 126. “Dinastičko-porodične veze srpsko-jugoslovenske dinastije Karađorđevića”, Zmaj od Bosne, br. 20, Tuzla, 14. siječnja/januara, 14.
  127. 127. “Evropske veze crnogorske dinastije Petrovića (Njegoša)”, Zmaj od Bosne, br. 21, Tuzla, 21. siječanj/januar 1993., 14.
  128. 128. “Arhivska građa – osnov naše kulture i znanosti”, Zmaj od Bosne, br. 29, Tuzla, 18. ožujka/marta, 14.
  129. 129. “Kompletiranje fonda Behrambegove medrese veliko kulturno bogatstvo” (koautor), Zmaj od Bosne, br. 44, Tuzla, 6. srpnja/jula, 13.
  130. 130. “Prvi inžinjerijski bataljon”, Borbeni put prvog inžinjerijskog bataljona (monografija), Tuzla,, 11–37.
  131. 131. “Kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine 1992/93., Pogledi, broj 1, Tuzla,, 23–24.
  132. 132. “Tuzla – tradicija koju treba istraživati, njegovati i razvijati”, Front slobode (dodatak), Tuzla, 1996., 17–23.
  133. 133. “Osnovna škola u Kreki u vrijeme Drugog svjetskog rata (1941. – )”, Sto godina osnovne škole Kreka (1897.–1997.), monografija, Tuzla, 1997., 85–102.
  134. 134. “Prioriteti zaštite kulturnih dobara”, Naslijeđe i identitet, Sarajevo, 1997., 37–38.
  135. 135. “Boj kod Gračanice, doprinos otporu austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine”, Gračanički glasnik, broj 3, Gračanica, 1997., 21–23.
  136. 136. “O nekim pitanjima bosanskohercegovačke historiografije”, Gračanički glasnik, broj 4, Gračanica, 1997., 12–14.
  137. 137. “Osobenosti prezentacije bosanskohercegovačke prošlosti”, Front slobode, br. 3417, od 6. 11. 1998., Tuzla, 1998., 16.
  138. 138. “Stanje arhivske građe općine Gračanica”, Gračanički glasnik, broj 6, Gračanica, 1998., 14–18.
  139. 139. “Osvrt na stanje primarnih izvora bosanskohercegovačke povijesti”, Hrvatski glasnik, broj 68, Tuzla, 1998., 29.
  140. 140. “Kulturno–historijsko naslijeđe i nacionalni identitet”, Znakovi vremena, broj 6, Sarajevo, 1999., 173–177.
  141. 141. “Prednosti i nedostaci digitalne tehnologije (koautor)”, Poslovni uspjeh, broj 33, Tuzla, 1999., 18–19.
  142. 142. “Historijski izvori i historiografija Bosne i Hercegovine, Prilozi, broj 29, Sarajevo, 2000., 321–327.
  143. 143. “Arhivsko gradivo v kulturnih in znanstvenih ustanovah Bosne in Hercegovine”, Kulturne ustanovne in arhivsko gradivo, Bovec, 2000., 81–83.
  144. 144. “Značaj arhivske građe kao dobra kulturno–historijskog naslijeđa”, Bilten I, Bihać, 2001., 5–8.
  145. 145. “Obaveze registratura u ophođenju sa arhivskom građom”, Bilten Arhiva USK–a, Bihać, 2001., 5–10.
  146. 146. “Problematika preuzimanja arhivske građe ugašenih, transformiranih i privatiziranih imalaca”, Bilten Arhiva USK–a, Bihać, 2001., 63–67.
  147. 147. “Die probleme des Wiederaufbanes des Archivdiestens in Bosnien und Herzegowina”, Der archivar, broj 4, Koblenc, 2001., 336–338.
  148. 148. “Odgovornost registratura za stanje sopstvene građe”, u: Arhivi u vremenu tranzicije, Sarajevo, 2002., 91–
  149. 149. „Uticaj značaja kulturno-historijskog naslijeđa u kulturno-obrazovnoj politici Bosne i Hercegovine“, Prilog za naučni skup «Kultura i visoko obrazovanje», Sarajevo, 21. 9. 2004.
  150. 150. “Pedeset godina Arhiva u Tuzli (1954. – )”, u: Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954.2004., monografija, Tuzla, 2005., 13–76.
  151. 151. “O nekim aspektima obrazovno-odgojne politike narodnooslobodilačkog pokreta na području Bosne i Hercegovine (1941.–)”, Međunarodna naučna konferencija “60. godina od završetka Drugog svjetskog rata – kako se sjećati 1945. godine”, Sarajevo, 12.–15. 5. 2005.
  152. 152. “Sjajno doba Bosne”, Časopis, Most, Istanbul, 2005.
  153. 153. “Bosanskohercegovačke valije u zadnjem desetljeću osmanske uprave”, Povijesni zbornik, Godišnjak za kulturu i povijesno naslijeđe, 1 i 2, God. I, Osijek, 2006/07., 95–113.
  154. 154. “Obnova stradalih fondova registraturne građe”, Prilog za okrugli sto “Metodologija obnove objekata kulturnog naslijeđa poslije rata 1992.–”, Tuzla, 22. 9. 2005., Dani evropskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini.
  155. 155. “Novopazarski sandžak između Osmanskog carstva i Austro-Ugarske monarhije (1878.–)”, u: Naučni skup “Sandžak juče, danas i sutra”, Novi Pazar, 21.–23. 11. 2003., Zbornik radova, Novi Pazar, 2005., 17 –28.
  156. 156. „O nekim aspektima i mogućnostima revizije savremene bosanskohercegovačke prošlosti“, Zbornik radova, Institut za istoriju, Sarajevo, 2007., 265–
  157. 157. „Arhivski fodnovi i zbirke u arhivima Bosne i Hercegovine“, Zbornik radova sa 1. kongresa arhivista Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2006., 39–
  158. 158. „O nekim naučnim svojstvima arhvistike“, Zbornik radova sa 1. kongresa arhivista Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2006., 307–
  159. 159. “Arhivi kao faktor državnosti Bosne i Hercegovine“, u: Naučni skup «Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a», Sarajevo 23. i 24. 11. 2003., ANU BiH, Posebna izdanja, knj. CXXIV, Odjeljenje društvenih nauka, knj. 37, Sarajevo, 2007., 234–
  160. 160. „Bosna i Hercegovina u prvim desetljećima 16. stoljeća“, Povećalo, Časopis za povijest i prosudbe o povijesnoj zbilji, svezak 2-3 (2007.), Beli Manastir, 2007., 152–
  161. 161. „Interkonfesionalna društva u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austro–Ugarske uprave“, Prilog za naučni skup „Građanske organizacije Bosne i Hercegovine kroz historiju“, Tuzla, 2007.
  162. 162. “Osvrt na neka historiografska stajališta u naučnom opusu prof. dr. Omera Ibrahimagića”, u: 45 godina naučnog i pedagoškog rada dr. Omera Ibrahimagića, Sarajevo, 2007., 80–84.
  163. 163. „Zataškavanje historijske istine – uzrok novih nesporazuma“, Dijalog povjesničara/historičara, 10/2, Zagreb, 2008., 167–182.
  164. 164. „O nekim aspektima i mogućnostima revizije savremene bosanskohercegovačke prošlosti“, Povijesni zbornik, Godišnjak za kulturu i povijesno naslijeđe, br. 3, Osijek, 2008., 271–
  165. 165. „Socijalna struktura stanovništva Bosne i Hercegovine u vrijeme austrougarske uprave“, Zbornik radova o znanstvenom radu akademika Petra Strčića), Rijeka, 2008.
  166. 166. „Osnivanje i djelovanje kulturno-prosvjetnih i drugih društava u Tuzli i okolici u vrijeme četrdesetogodišnje austrougarske uprave“, u: Zbornik radova – Stoljeće HKD „Napredak“, Tuzla, 2008., 6–
  167. 167. “Historijat institucija – važno naučno-arhivističko pitanje“, Zbornik radova, Društvo arhivskih radnika Vojvodine, Novi Sad, 2009., 84–
  168. „Osvrt na prilike u Bosanskom ejaletu/vilajetu u vrijeme sedme decenije 19. stoljeća“, Saznanja,broj 7, Tuzla, 2016, 63-86.
  169. 169. „Kulturocid u funkciji genocidne strategije agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.–“, u: Genocid u Bosni i Hercegovini – posljedice presude Međunarodnog suda pravde, Zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije održane u Potočarima (Srebrenica) od 10.11. jula 2009., knj. 2, Sarajevo, 2009., 1222–1236.
  170. „Demografske i socijalne promjene u strukturi stanovništva Tešnja i okoline u vrijeme austrougarske uprave“, Zbornik radova sa naučnog skupa „Tešanj u prošlosti“, Tešanj, 2009. (dostavljeno redakciji).
  171. 171. „Austrougarska kolonizacija granice na Drini“, Zbornik radova sa Međunarodne konferencije „Bosna i Hercegovina u okviru Austro-Ugarske uprave 1878., održane u Sarajevu, 30. i 31. 3. 2009., Sarajevo, 2011., 267–285.
  172. „Odnos franjevaca prema austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine“, Zbornik radova sa Međunarodnog znanstvenog simpozija „800 godina franjevačkog reda, s posebnim osvrtom na djelovanje franjevaca na području tuzlanskog kraja“, Tuzla, 4. i 5. 12. 2009. (dostavljeno redakciji).
  173. 173. „Migraciona kretanja u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske vladavine (1878.–)“, Zbornik radova sa naučnog skupa „Migracije u Bosni i Hercegovini, održanog u Tuzli, 19. 1. 2010. godine, Tuzla, 2011., 217–232.
  174. 174. „Uloga civilnog adlatusa u upravljanju Bosnom i Hercegovinom“, Zbornik radova sa naučnog skupa „Upravno-pravni razvoj Bosne i Hercegovine (1910.–2010.)“, Tuzla, 2011., 15–29.
  175. 175. „Neki metodološki aspekti izučavanja lokalne historije“, Gračanički glasnik, broj 32, Gračanica, 2011., 178–
  176. 176. „Demografske promjene na području Zvornika u vrijeme austrougarske uprave (1878.–1918.)“, Zbornok radova „Zvornik kroz stoljeća“, Zvornik, 2012., 73–
  177. 177. „Osvrt na historiografsku literaturu o Bosni i Hercegovini 1941. godine nastalu od 1990. do 2010. godine“, u: Bosna i Hercegovina 1941: Novi pogledi (Zbornik radova), Sarajevo, 2012., 143–
  178. „Bijeljina i njena okolina na razmeđu osmanske i austrougarske uprave“, Semberija kroz vijekove, Zbornik radova sa naučnog skupa „Baština i naslijeđe Semberije“, Bijeljina, 14. 12. 2011., Sarajevo/Bijeljina, 2012., 169–183.
  179. „Ponovo o strategiji kulturne politike Bosne i Hercegovine“, Građa, Časopis Arhiva Bosne i Hercegovine, broj 4, Sarajevo, 2012., 52–61.
  180. „Historiografska i druga istraživanja Sandžaka – potrebe i mogućnosti“, Zbornik radova sa naučnog skupa, Novi Pazar, 2012. (dostavljeno redakciji).
  181. „Osobenosti pisanog kulturno-historijskog naslijeđa osmanske provenijencije, s akcentom na Bosnu i Hercegovinu“, Zbornik radova sa Naučnog skupa „Okupacija ili civilizacija – šta su nam ostavili“, knjiga 2, Podgorica, 2014. 71-84.
  182. „Prilike u Bosanskom ejaletu/vilajetu u vrijeme doseljavanja muslimana/Bošnjaka iz srbijanskih gradova tokom sedme d g simpozijuma Orašje, 07.–08. 09. 2012.“, Orašje, 2013., 233–248.
  183. „Negiranje Bosne i Hercegovine u ‘Bosanskom ratu’ Dobrice Ćosića“, Zbornik radova sa naučne i stručne rasprave o knjizi „Bosanski rat“ Dobrice Ćosića, održane 3. maja 2012. Na Univerzitetu u Sarajevu, Sarajevo, 2013., 465–488.
  184. „Recepcija balkanskih ratova 1912./13. godine u Bosni i Hercegovini“, Almanah, Časopis za proučavanje, prezentaciju i zaštitu kulturno-istorijske baštine Bošnjaka/Muslimana, broj 55–56, Podgorica, 2013., 243–258.
  185. „Doseljavanje Nijemaca kolonista na područje kotara Tešanj u vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini (1878.–1918.)“, Zbornik radova sa naučnog skupa Nijemci u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, Sarajevo/Tibigen, 2014. 137-149.

ecenije 19. stoljeća“, u: 150 godina od protjerivanja muslimana iz Kneževine Srbije, Zbornik radova sa naučno

  1. „Problematika zaštite i preuzimanja arhivske građe o ratnim zbivanjima u zemljama eks Jugoslavije, s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu“, Arhivski zapisi, broj 2, Godina XX/2013., Državni arhiv Crne Gore, Cetinje, 2014., 157–168.
  2. „Uvodno izlaganje učesnicima Naučnog skupa „Odraz balkanskih ratova 1912/13. godine na prilike u Bosni i Hercegovini“, Društvo historičara Tuzla, Tuzla, 2014., 11–14.
  3. „U povodu 80 godina života i rada prof. dr. Galiba Šljive“, Zbornika radova sa Naučnog skupa „Odraz balkanskih ratova 1912/13. na prilike u Bosni i Hercegovini, Tuzla, 2014., 15–28.
  4. „Utjecaj balkanskih ratova 1912/13. godine na prilike u Bosni i Hercegovini“, Zbornik radova sa Naučnog skupa „Odraz balkanskih ratova 1912/13. godine na prilike u Bosni i Hercegovini“, Tuzla, 2014., 123–142.
  5. „Arhivi i arhivska građa u toku rata i o ratu“, Zbornik radova sa međunarodne konferencije „Arhivi, mediji i kultura sjećanja u Prvom svjetskom ratu“, Arhiv Vojvodine, Novi Sad, 2014. 349-360.
  6. „Historijska i druga istraživanja Sandžaka – potrebe i mogućnosti“, Almanah, broj, 57–58, Podgorica, 2014. (dostavljeno redakciji).
  7. „Historijski izvori i historiografija Bosne i Hercegovine“, Zbornik radova sa Naučnog skupa “Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu 1914.–1918.)“, Tuzla, 2015., 91-110.
  8. „Problematika istraživanja sliva rijeke Krivaje na osnovu pisanih historijskih izvora“, Zbornik radova sa okruglog stola „Rijeka Krivaja kroz prošlost“, Sarajevo ??
  9. „Uvodno izlaganje na otvaranju naučnog skupa „Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu“, Zbornik radova sa Naučnog skupa „Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu“, Društvo historičara Tuzla, Tuzla, 2015, 11-14.
  10. „Problematika istraživanja i spoznaje historijske istine o ratnim zbivanjima u toku ratne disolucije socijalističke Jugoslavije (prvi dio)“, Damar, broj 1, Sarajevo, april 2015, 82-84.
  11. „Promlematika istraživanja i spoznaje hstorijske istine o ratnim zbivanjima u toku ratne disolucije socijalističke Jugoslavije (drugi dio)“, Damar, broj 3, Sarajevo, juna 2015, 84-87.
  12. „Kulturološka i historiografska istraživanja Sandžaka (prvi dio)“, Damar, broj 3, Sarajevo, septembar 2015, 76-77.
  13. „Kulturološka i historiografska istraživanja Sandžaka (drugi dio)“, Damar, Satrajevo, decembar 2015, 78-81.

199.“Osvtr na neka zbivanja na području Gornjeg Bihora u vrijeme Drugog svjetskog rata (1941-1945)“, Glasnik Bihora,broj 1, Petnjica, 2016, 181-219.

  1. „Stanje historijskih izvora o ratnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini 1992-1995“, Zbornik radova sa Naučnog skupa „Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini 1992-1995“, Tuzla, 2016, 17-24.
  2. „Uvodno izlaganje na otvaranju Naučnog skupa „Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja 1992-1995“, Zbornik radova sa Naučnog skupa „Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja 1992-1995“, Tuzla, 1916, 11-14.
  3. „Kulturno-historijsko naslijeđe o ratnim zločinima i zločinu genocida u Srebrenici“, Srebrenica 1995-2015, evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida, Zbornik radova sa međunarodne naučne konferencije održane 9-11. jula 2015, Sarajevo-Tuzla-Srebrenica (Potočari): 9-11.juli 2015, Sarajevo, 2016, 486-506.
  4. „Balkanski ratovi i Bošnjaci Novopazarskog sandžaka (prvi dio“, Damar, broj 5, Sarajevo, mart 2016, 82-85.
  5. „Balkanski ratovi i Bošnjaci Novopazarskog sandžaka (drugi dio)“, Damar, broj 6, Sarajevo, juni 2016, 82-85.
  6. „Gornji Bihor (područje općine Petnjica) u vrijeme Drugog svjetskog rata 1941-1945, prvi dio“, Damar, broj 7, Sarajevo, septembar 2016, 24-27.
  7. „Gornji Bihor (područje općine Petnjica) u vrijeme drugog svjetskog rata, drugi dio“, Damar, broj 8, Sarajevo, novembar 2016, 70-75.
  8. „Gornji Bihor (područje općine Petnjica) u vrijeme Drugog svjetskog rata, treći dio“, Damar, broj 9, Sarajevo, decembar 2016, 76-79.
  9. „Uvodno izlaganje u povodu Dana Sandžaka 20. Novembra 2016. Pod nazivom ‘Raspolućeni Sandžak u retrospektivi i perspektivi’ , Damar, broj 9, Sarajevo, decembar 2016, 16-19.
  10. „Osvrt na problematiku preuzimanja ratne produkcije arhivske građe na području Bosne i Hercegovine (1992-1995)“, Radovi 49. savjetovanja hrvatskih arhivista „Arhivi i domovinski rat“, Hrvatsko arhivističko društvo, Plitvice, 26-28. listopada 2016, 343-354.
  11. „Arhivska građa u privatnom vlasništvu na području općine Gradačac“,Kulturno-historijsko naslijeđe Gradačca, Zbornik radova sa naučnog skupa Gradačac, 28. maj 2016, Gradačac, 2017, 257-270.
  12. „Historijska metodologija u radovima trostrukog akademika prof. dr. Šerbe Rastodera“, Glasnik Bihora, broj 2, Petnjica, 2017, 15-22.
  13. „Arhivska mreža: javni, specijalni i privatni arhivi“, Arhivski zapisi, broj ?, Cetinje, 2017, ?
  14. „Tabu teme socijalističke historiografije Bosne i Hercegovine“, Zbornik radova sa Naučnog skupa“Uticaj ideologija na historiografiju Bosne i Hercegovine 20. stoljeća“,Tuzla, 2017, ?
  15. „Uvodno izlaganje na otvaranju Naučnog skupa „Uticaj ideologija na historiografiju Bosne i Hercegovine 20. stoljeća“, Zbornik radova sa Naučnog skupa „Uticaj ideologija na historiografiju Bosne i Hercegovine 20. Stoljeća“, Tuzla, 2017, 11-16.
  16. „Naučnoarhivistički dometi Bosne i Hercegovine“, Zbornik radova sa naučnog skupa „Naučna misao u Bosni i Hercegovini, historijski razvoj do kraja XX stoljeća“, Konjic/Mostar, 2017. (u štampi).
  17. „Osobenosti austrougarske okupacione uprave u Bosni i Hercegovini (1878-1918)“, Naučni skup „Tradicija bosanske vojske“, Sarajevo, 2. jun 2017.
  18. „Uticaj aneksije Bosne i Hercegovine i Prvog balkanskog rata na Bošnjake, Bosnu i Hercegovinu i Sandžak“, Zbornik radova sa naučne konferencije „Društveno-politički, pravni i historijski značaj Sjeničke konferencije“, Sjenica, 2017, (u štampi).
  19. „Reforme u Bosanskom ejaletu/vilajetu sedamdesetih godina 19. Stoljeća, s posebnim osvrtom na Zvornički sandžak“, COSER, broj 1, Akademija društveno-humanističkih nauka Tuzla, Tuzla, 2017, ?
  20. „Sažeci i ključne riječi za tri rada objavljena u inostranim časopisima: Zbornik radova „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“ (Maribor, 2015), Atlanti, broj 23 (Trieste, 2013), Arhivski zapisi, broj 2 (Cetinje, 2014), Pravna misao, Časopis za pravnu teoriju i praksu, broj 7-8, Sarajevo, 2017, 79-84.
  21. „Gornji Bihor (područje općine Petnjica) u vrijeme Drugog svjetskog rata (četvrti dio)“, Damar, broj 10, Sarajevo, mart 2017, 62-67.
  22. „Doseljavanje muslimana/Bošnjaka iz srbijanskih gradova u Bosanski ejalet/vilajet tokom sedme decenije 19. stoljeća“. Damar, broj 11, Sarajevo, maj 2017, 66-73.
  23. „Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida“, Zbornik radova sa međunarodne naučne konferencije održane 9-11. jula 2015, Sarajevo-Tuzla-Srebrenica (Potočari): 9-11. jul 2015, knjiga I, 1-538, knjiga II, 1-495, Sarajevo, 2016, Damar, broj 12, Sarajevo, septembar 2017, 39-41.
  24. „Prva diplomatska predstavništva evropskih sila na području Bosne i Hercegovine“, Damar, broj 13, Sarajevo, novembar 2017, 56-61.
  25. Odnos bosanskohercegovačkog stanovništva prema austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine (I dio), Damar, broj 14, Sarajevo, decembar 2017, 34-37.

 

Prikazi i ocjene

 

  1. “Tri decenije djelatnosti Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 25, Sarajevo, 1985., 353–356.
  2. “Savjetovanje arhivskih radnika Jugoslavije u Tuzli”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 27, Sarajevo, 1987., 191–193.
  3. “Osamnaesta hrvatska brigada, Tuzlanski NOP odred i Dvadeset prva Tuzlanska brigada”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 29, Sarajevo, 1989., 211–215.
  4. “Osnovno školstvo u Tuzli”, Glasnik arhiva i DAR BiH, Broj 29, Sarajevo, 1989., 217–219.
  5. “Prvo poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine”, Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 34, Sarajevo, 1997., 175–181.
  6. “Trinaesta konferencija Međunarodnog arhivskog instituta i Dvadeseto savjetovanje “Sodobni arhivi 1998”, Arhivska praksa, broj 1, Tuzla, 1998., 165–167.
  7. “Dvadeset prvo savjetovanje o stručnim i tehničkim pitanjima u arhivima i Četrnaesta konferencija Međunarodnog instituta arhivskih znanosti (Radenci, 23.–26. mart 1999.)”, Arhivska praksa, broj 2, Tuzla, 1999., 147–150.
  8. “Međunarodni seminar o obnovi arhivske službe Bosne i Hercegovine (London, 7. i 8. maja 1999.)”, Arhivska praksa, broj 2, Tuzla, 1999., 150–156.
  9. “Međunarodni naučni skup “Historiografija o Bosni i Hercegovini (1980. – 1998.)”, Sarajevo, 4. i 5. novembar 1999., Arhivska praksa, broj 3, Tuzla, 2000., 178–182.
  10. “Petnaesta konferencija Međunarodnog instituta arhivskih znanosti (Trst, 27.–31. mart 2000.)”, Arhivska praksa, broj 3, Tuzla, 2000., 187–190.
  11. “Deseti međunarodni arhivski dan, Radenci, 28. i 29. mart 2001.”, Arhivska praksa, broj 4, Tuzla, 2001., 173–176.
  12. “Šesti kolokvij arhivskih službi zemalja srednje i jugoistočne Evrope, (Regensburg, 8.–10. oktobar) i 71. njemački arhivski dan (Nirnberg, 10.–13. oktobar 2000.)”, Arhivska praksa, broj 4, Tuzla, 2001., 176–186.
  13. “Sedmi kolokvij arhivskih službi zemalja srednje i istočne Evrope i 29. austrijski arhivski dan (Beč, 26. – 28. septembar 2001.)”, Arhivska praksa, broj 4, Tuzla, 2001., 186 – 193.
  14. “Jedanaesti međunarodni arhivski dan (Graz, 19.–23. mart 2002.)”, Arhivska praksa, broj 5, Tuzla, 2002., 229–232.
  15. “Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in eletronskega arhiviranja, Pokrajinski arhiv Maribor, Maribor, 2004., 1–423”, Arhivska praksa, broj 7, Tuzla, 2004., 250–252.
  16. Omer Ibrahimagić, „Bosanska državnost i nacionalnost“, Izdavač Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 2003., 1–471, Pogledi, broj 10, Tuzla, 2005., 152–158.
  17. Monografija, “Pedeset godina Arhiva u Tuzli 1954.–2004.“, Tuzla, 2005., Arhivska praksa, broj 8, Tuzla, 2005., 456–457.
  18. Omer Ibrahimagić, „Bosna je odbranjena ali nije oslobođena“, Sarajevo, 2004., 247, 237 str., Pogledi, br. 11, Tuzla, 2005.
  19. „Međunarodni arhivski dan (Maribor, 15.–17. oktobar 2004)“, Arhivska praksa, br. 8, Tuzla, 2005., 439–442.
  20. Galib Šljivo, „Bosna i Hercegovina u XIX stoljeću“, Izdavač: Izdavačko-grafička kuća Planjax, Tešanj, 2003., str. 1–410, Saznanja, br. 1, Tuzla, 2005., 255–258.
  21. Vesna Miović, „Dubrovačka Republika u spisima osmanskih sultana, s analitičkim inventarom sultanskih spisa serije “Acta Turkarum“, Državni arhiv u Dubrovniku, Dubrovnik, 2005., str. 1–444“, Arhivska praksa, br. 9, Tuzla, 2006., 407–411.
  22. Šerbo Rastoder, „Kad su vakat kaljali insani, Šahovići 1924.“, Saznanja, broj 4, Tuzla, 2013., 152–164.
  23. „Naučni skup ‘Nijemci u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini’ „. Zbornik radova „Odraz balkanskih ratova 1912/13. na prilike u Bosni i Hercegovini, Nova istraživanja i perspektive“, Društvo historičara Tuzla, Tuzla, 2014., 201–208.
  24. „Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine“, Mostar, 5. i 6. juna 2014., Saznanja, broj 5, Tuzla, 2014.. 196-200.
  25. Zbornik radova sa Međunarodne konferencije „Arhivi, mediji i kultura sjećanja u Prvom svjetskom ratu“, Novi Sad, 29-30. oktobar 2014, Arhivska praksa, broj 18, Tuzla, 2015, 544-546.
  26. „Galib Šljivo, Historija – povijest Bosne i Hercegovine 1788-1878, knjige 1-12, Planjax, Tešanj, 2015,“ Saznanja,broj 6, Tuzla, 2015, 214-218.
  27. „Osvrt na djelatnost „Društva historičara“Tuzla (2002-2015)“, Promocija izdanja „Društva historičara“Tuzla, Tuzla, 19.05. 2015. (Narodna i univerzitetska biblioteka Tuzla), Saznanja, broj 6, Tuzla, 2015, 237-240.
  28. „Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida, Zbornik radova sa međunarodne naučne konferencije“, Saznanja,broj 7, Tuzla, 2016, 149-154.

 

Izložbe

 

  1. “Prvo savjetovanje komunista istočne Bosne”, Tuzla, 1984.
  2. “Kroz arhivske fondove i zbirke”, Tuzla, 1984.
  3. “Izbori za Ustavotvornu skupštinu na području Okruga tuzlanskog”, Tuzla, 1985.
  4. “Svjedočanstva prošlosti”, Tuzla, 1986.
  5. „Tito u sjeveroistočnoj Bosni“, Tuzla, 1987.
  6. 6. “Blago Arhiva Tuzla”, Tuzla, 1988.
  7. 7. “Dokumenti kao historijski izvor”, Tuzla, 1989.
  8. 8. “Ratna 1992. na tuzlanskom okrugu”, Tuzla, 1992.
  9. 9. “Ratna 1992/93. na tuzlanskom okrugu”, Tuzla, 1993.
  10. 10. “Kulturno blago Arhiva Tuzla”, Tuzla, 1994.
  11. 11. “Sjeveroistočna Bosna u ratnom vihoru (1992. – )”, Tuzla, 1995.
  12. 12. “45 godina rada Arhiva u Tuzli (1954. – )”, Tuzla, 1999.
  13. 13. “Deset godina Filozofskog fakulteta u Tuzli (1993. – )”, Tuzla, 2003.

 

 Pomoćna nastavna literatura

 

  1. Radna sveska iz historije za peti razred osnovne škole, koautor, Tuzla, 1999., 32.
  2. Radna sveska iz historije za šesti razred osnovne škole, koautor, Tuzla, 1999., 32.
  3. Radna sveska iz historije za sedmi razred osnovne škole, koautor, Tuzla, 1999., 32.

 

 Promocije, izlaganja, intervjui

 

  1. Uvodno izlaganje na Jedanaestom savjetovanju „Arhivska praksa 98“, Arhivska praksa, br.2, Tuzla, 1999., 158–160.
  2. Uvodno izlaganje na Drugom poslijeratnom savjetovanju arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Jablanica, 30. i 31. 10. 1998., Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 35, Sarajevo, 2000., 247–248.
  3. Uvodno izlaganje na Dvanaestom savjetovanju „Arhivska praksa 99“, Arhivska praksa , broj 3, Tuzla, 2000., 202–204.
  4. Uvodno izlaganje na Trećem poslijeratnom savjetovanju arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Bihać, 24. i 25. 6. 1999. Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 35., Sarajevo, 2000., 256–259.
  5. “Na pragu trećeg milenija“, Uvodno izlaganje na Trinaestom savjetovanju „Arhivska praksa 2000.“, Arhivska praksa, broj 4, Tuzla, 2001., 196–199.
  6. Izlaganje na Vijeću kongresa bošnjačkih intelektualaca Bosne i Hercegovine na temu „Kulturno-historijsko naslijeđe i nacionalni identitet“, Sarajevo, 2000.
  7. Uvodno izlaganje na Četvrtom poslijeratnom savjetovanju arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Olovo, 18. 1. 2001., Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 36., Sarajevo, 2004., 233–234.
  8. „Od klasične ka savremenoj arhivskoj teoriji i praksi“, Uvodno izlaganje na Četrnaestom savjetovanju „Arhivska praksa 2001“, Arhivska praksa, broj 5, Tuzla, 2001., 236–238.
  9. Uvodno izlaganje na Petom poslijeratnom savjetovanju arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Bihać, 12. 12. 2002., Glasnik arhiva i DAR BiH, broj 36, Sarajevo, 2004., 247.
  10. „Na kursu standardizacije i modernizacije arhivske teorije i prakse“, Uvodno izlaganje na Petnaestom savjetovanju „Arhivska praksa 2002“, Arhivska praksa, broj 6, Tuzla, 2002., 254–257.
  11. „Tranzicija arhivskog profesionalizma“, Uvodno izlaganje na Šesnaestom savjetovanju „Arhivska praksa 2003“, Arhivska praksa, broj 7, Tuzla, 2003., 274–276.
  12. Izlaganje na promociji knjige „Banjalučki boj 1737. Uzroci i posljedice“, Sarajevo, 2003., autora Enesa Pelidije, Gradačac, 9. 2. 2007.
  13. Riječ dr. sc. Azema Kožara, predsjednika Organizacionog odbora Savjetovanja „Arhivska praksa 2004“.,Arhivska praksa, broj 8, Tuzla, 2005., 470–471.
  14. Izlaganje na promociji Stenograma sa Okruglog stola „Da li smo imali pravo na odbranu?“, održanog 6. 5. 2005. u Tuzli, Tuzla, 29. 11. 2005.
  15. Izlaganje na promociji monografije „Pedeset godina Arhiva u Tuzli (1954.–2004.)“ , Tuzla, 10. 5. 2005., Arhivska praksa, broj 8., Tuzla, 2005, 456–457.
  16. „Uvodno izlaganje dr. sc. Azema Kožara, predsjednika Organizacionog odbora Savjetovanja“ na Sedamnaestom savjetovanju „Arhivska praksa 2005.“, Arhivska praksa, broj 9, Tuzla, 2005., 390–391.
  17. Izlaganje na otvaranju izložbe „Projekti (skice i planovi) sakralnih objekata u fondovima Arhiva Bosne i Hercegovine (1878.–1918.)“, Tuzla, 20. 9. 2005.
  18. Izlaganje na javnoj tribini „Etnički i građansko-državni identiteti u Bosni i Hercegovini – perspektive“, Tuzla, 9. 11. 2006.
  19. Izlaganje na promociji Zbornika radova Filozofskog fakulteta Tuzla, broj 7, Tuzla, 10. 5. 2006.
  20. „Uvodno izlaganje prof. dr. Azema Kožara, predsjednika Organizacionog odbora Savjetovanja“ na Osamnaestom savjetovanju „Arhivska praksa 2006.“, Arhivska praksa, broj 10., Tuzla, 2006., 468–469.
  21. Izlaganje na promociji Gračaničkog glasnika, broj 12, Gračanica, 2006.
  22. Uvodno izlaganje na naučnom skupu „Muslimanska organizacija u političkom životu Bosne i Hercegovine (Sto godina političkog organiziranja)“, Tuzla, 21. 12. 2006.
  23. Promocija knjige „Demografske i socijalne promjene tuzlanskog kraja (1851.–1991.)“, autora Seada Selimovića i Senaida Hadžića, Kalesija, 2007.
  24. Izlaganje na javnoj tribini „Historijske osnove Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine“, Tuzla, 28. 2. 2007.
  25. Uvodno izlaganje na otvaranju naučnog skupa „Sto godina od aneksije Bosne i Hercegovine“, Tuzla, 7. 7. 2008., Saznanja, broj 3, Tuzla, 2009., 255–256.
  26. Uvodna riječ na Promociji izdanja Odsjeka za posvijest/historiju Filozofskog fakulteta Osjek i Filozofskog fakulteta Tuzla, Tuzla, 8. 3. 2007.
  27. Izlaganje na promociji knjige “Razvoj političkog pluralizma u Sloveniji i Bosni i Hercegovini“, autora Mirka Pejanovića i Nezruka Ćurka, Tuzla, 28. 2. 2008.
  28. Obraćanje studentima Filozofskog fakulteta Tuzla u povodu eskalacije sukoba u Gazi, Tuzla, 5. 1. 2009.
  29. Uvodno izlaganje na javnoj tribini „Historijska vertikala državnosti Bosne i Hercegovine“, Tuzla, 24. 11. 2009.
  30. Izlaganje „Historijski izvori prema Branislavu Đurđevu“ podnijeto na Međunarodnom okruglom stolu „Naučno djelo akademika Branislava Đurđeva“, Sarajevo, 4. 12. 2009.
  31. Izlaganje na promociji Monografije škole u Klokotnici, Klokotnica, 2008.
  32. Uvodni referat na Okruglom stolu „Civilno društvo i ideologije u Bosni i Hercegovini“, Tuzla, 27. 3. 2008.
  33. Intervju „Tuzlanskom listu“, Tuzlanski list, 4. 2. 2009., str. 18.
  34. Intervju „Tuzlanskom listu“, Tuzlanski list, 17. 3. 2009., str. 9.
  35. Intervju „Tuzlanskom listu“, Tuzlanski list, 1. 3. 2010., str. 3.
  36. Izlaganje na javnoj tribini, „Historijska vertikala državnosti Bosne i Hercegovine“, Tuzla, 24. 11. 2009.
  37. Izlaganje na otvaranju izložbe „55 godina rada i stvaranja Arhiva Tuzlanskog kantona 1954.–2009.“, Tuzla, 21. 12. 2009.
  38. Izlaganje na promociji časopisa „Saznanja“ broj 2., Tuzla, 2009., 28. 2. 2009.
  39. Izlaganje na javnoj tribini “Historijske osnove Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine“, Čelić, 26. 2. 2010.
  40. Izlaganje na promociji časopisa „Saznanja“, broj 3, Tuzla, 2009., Tuzla, 25. 2. 2010.
  41. Izlaganje „Problematika valorizacije kulturnih dobara“, podnijeto na Naučnom skupu „Kulturno–historijsko naslijeđe općine Banovići“, Banovići, 15. 4. 2010.
  42. Izlaganje „Stanje arhivističkog znanja u Bosni i Hercegovini u vrijeme djelovanja arhiviste Šabana Hodžića (1954. – 1965.)“, podnjeto na Okruglom stolu „Naučno i istraživačko djelo Šabana Hodžića“, Tuzla, 15. 12. 2010.
  43. Izlaganje „Pristupi i dometi u izučavanju lokalne historije s posebnim osvrtom na Husinsku bunu“, podnijeto na Okruglom stolu „Devedeset godina Husinske bune“, Tuzla, 20. 12. 2010.
  44. Izlaganje na Okruglom stolu „Genealoška baština – sehara naše prošlosti“, Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla, 11. 12. 2012.
  45. Izlaganje na Okruglom stolu „Sto godina od zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjenog nad muslimanima Plava i Gusinja 1912. i 1913. godine“, Ilidža, 02. 03. 2013.
  46. Izlaganje na Okruglom stolu „Lik i djelo narodnog heroja Senada Mehdina Hodžića, crnog labuda i pripremanje otpora i odbrane sjeveroistočne Bosne“, Tuzla, 25. 05. 2013.
  47. Uvodno izlaganje učesnicima naučnog skupa „Odraz balkanskih ratova 1912/13. godine na prilike u Bosni i Hercegovini“, Zbornik radova „Odraz balkanskih ratova 1912/13. na prilike u Bosni i Hercegovini“, Tuzla, 2014., 11–14.
  48. Izlaganje na promociji Zbornika radova „Odraz balkanskih ratova 1912/13. na prilike u Bosni i Hercegovini“, Tuzla, 15. 11. 2014. (dostavljeno redakciji „Saznanja“, broj 5).
  49. Uvodno izlaganje učesnicima naučnog skupa “Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu (1914.–1918.)“, Zbornik radova, sa Naučnog skupa „Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu“, Tuzla, 2015, 11-15.
  50. Promocija izdanja Društva historičara Tuzla (u okviru manifestacije „Tešanjsko proljeće“), Javna biblioteka Tešanj, 12. 04. 2017.
  51. Promocija časopisa Glasnik Bihora, broj 1, Petnjica, 2015. (u organizaciji Zavičajnog društva „Bihor“ u Luksemburgu), Luksemburg, 25. 03. 2017.
  52. Intervju za reviju „Bihor“, broj 23, Luksemburg, jun 2017, 20-23.

 

 Rad u redakcijama, na recenzijama

 

  1. Edicija Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, knjiga 2, član redakcije i uredništva, Tuzla, 1984., 1140.
  2. Prvo savjetovanje komunista istočne Bosne, član redakcije, Tuzla, 1985., 419.
  3. Edicija Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, knjiga 3, član redakcije, Tuzla, 1987., 1245.
  4. Tuzlanski NOP odred, monografija, član redakcije i uredništva i glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 1988., 449.
  5. Osnovno školstvo u Tuzli (istorijski pregled), monografija, član redakcije, Tuzla, 1988., 405.
  6. Vodič Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla (1954.1989.), član redakcije i glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 1989., 154.
  7. Ratni zločini 1992. na tuzlanskom okrugu, urednik, Tuzla, 1992., 12.
  8. Kratak pregled historije Bosne i Hercegovine, recenzent, Tuzla, 1994., 155.
  9. Ratni zločini 1992/95. na tuzlanskom okrugu, glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 1995., 250.
  10. Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, broj 33, član redakcije, Sarajevo, 1995., 251.
  11. Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu, recenzent, Tuzla, 1995., 133.
  12. Tuzla u osmansko doba, redaktor, Tuzla, 1996, 178.
  13. Izvori za historiju srednjovjekovne bosanske države, recenzent i urednik, Tuzla, 1997., 144.
  14. Srebrenik kroz historiju, recenzent, Tuzla, 1997., 93.
  15. Historija za prvi razred srednje stručne škole, recenzent, Tuzla, 1997., 126.
  16. Sto godina Osnovne škole Kreka (1897.–1997.), monografija, urednik i rukovodilac redakcije, Tuzla, 1997., 301.
  17. Narodna uzdanica u kulturnome i društvenome životu Muslimana Bosne i Hercegovine, glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 1998., 120.
  18. Arhivska praksa, br. 1, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 1998., 168.
  19. Arhivska praksa, br. 2, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 1999., 166.
  20. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br.1, član redakcionog odbora, Tuzla, 1999., 189.
  21. Radna sveska za osmi razred osnovne škole, recenzent, Tuzla, 1999., 32.
  22. Arhivska praksa, br. 3, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2000., 214.
  23. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br, 2, član redakcionog odbora, Tuzla, 2000.,243.
  24. Arhivska praksa, br. 4, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2001., 205., 263.
  25. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br. 3, član redakcionog odbora, Tuzla, 2001.,263.
  26. Historijska čitanka za osmi razred osnovne škole, recenzent, Tuzla, 2001., 100.
  27. Pogledi, Časopis za društvena pitanja Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Tuzla, broj 8, član redakcije, Tuzla, 2001.
  28. Arhivska praksa, br. 5, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2002., 251.
  29. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br. 4, član redakcionog odbora, Tuzla, 2002., 486.
  30. Glina, Janjani, Ahmačići, Srednja Trnova i Bijeljina, recenzent, Tuzla, 2002., 153.
  31. Arhivska praksa, br. 6, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2003., 278.
  32. Područje općine Doboj Istok kroz historiju (autor: Osman Hadžić), recenzent, Tešanj, 2003.
  33. Pogledi, Časopis za društvena pitanja Bošnjačka zajednica kulture “Preporod” Tuzla, broj 9, član redakcije, Tuzla, 2003., 189.
  34. Bosna i Hercegovina u XIX stoljeću, studije i izvori (autor: Galib Šljivo), recenzent, Tešanj, 2003., 430.
  35. Historija za I razred gimnazije, udžbenik, recenzent, Tuzla-Sarajevo, 2003, šifra “CIVILUS”.
  36. Historija za V razred osnovne škole, udžbenik, recenzent, Tuzla- Sarajevo, 2003, šifra “ROMUL”.
  37. Historija za V razred osnovne škole, udžbenik, recenzent, Tuzla-Sarajevo, 2003., šifra “HERODOT”.
  38. Historija za V razred osnovne škole, udžbenik, recenzent, Tuzla-Sarajevo, 2003., šifra “RAMZES”.
  39. Historijska čitanka za V razred osnovne škole, recenzent, Tuzla-Sarajevo, 2003., šifra “EGIPAT”.
  40. Historijska čitanka za V razred osnovne škole, recenzent, Tuzla-Sarajevo, 2003., šifra “SPARTA”.
  41. Historijska vježbanka za V razred osnone škole, recenzent, Tuzla-Sarajevo, 2003., šifra “ALEKSANDAR VELIKI”.
  42. Arhivska praksa, br. 7, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2004., 287.
  43. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br. 5, član redakcionog odbora, Tuzla., 2004.
  44. Pogledi, Časopis za društvena pitanja, Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Tuzla, broj 10, član redakcije, Tuzla, 2004., 177.
  45. Historija za III razred gimnazije, udžbenik, recenzent, Sarajevo, 2004., šifra “KIČAJ”.
  46. 46. Historija za II razred gimnazije, udžbenik, recenzent, Sarajevo, 2004., šifra “DEMOS”.
  47. Arhivska praksa, br. 8, odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2005., 490.
  48. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br. 6, član redakcionog odbora, Tuzla, 2005., 442.
  49. Saznanja, Časopis za historiju, br. 1, glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 2005., 407.
  50. Dan državnosti Bosne i Hercegovine (autor: Mehmed Oštraković), recenzent, Lukavac, 2005., 148.
  51. Historija Povijest za II razred gimnazije, udžbenik, Sarajevo, 2005., šifra “DEMOS”.
  52. Istorija sjeveroistočne Bosne, opština Bijeljina (Glina, Janjari, Atmačići i Srednja Trnova), etnografska i kulturnohistorijska građa, drugo dopunjeno izdanje, (autor Nedim Ramić), član redkacionog odbora i recenzent, Tuzla, 2005., 202.
  53. Bosna i Hercegovina 1861.1869. (autor Galib Šljivo), recenzent, Orašje, 2005., 610.
  54. Tuzlanske historijske minijature, Historijski zapisi o Tuzli i okolini od prahistorije do kraja osmanske vladavine, (autor Šefkija Mutevelić), recenzent i redaktor, Tuzla, 2005., 243.
  55. Bosna i Hercegovina 1827.1849., drugo izdanje, (autor Galib Šljivo), recenzent, Tešanj, 2006., 589.
  56. Arhivska praksa, br. 9, odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2006., 432.
  57. 57. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br. 7, član redakcionog odbora, Tuzla, 2006., 652.
  58. Zbornik radova (sa 1. kongresa arhivista Bosne i Hercegovine), član redakcije, Sarajevo, 2006., 478.
  59. Julijanska akcija u Slavoniji, (autor Ivan Balta), recenzent, Zagreb, 2006., 326.
  60. Oblasni narodni odbor Tuzla (OBNOT) 1949.–1952., sumarno-analitički inventar, recenzent, Tuzla, 2006., 199.
  61. Arhivska praksa, br. 10, odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2007., 496.
  62. 62. Demografske i socijalne promjene tuzlanskog kraja (1851.–1991.), (autori: S. Selimović, S. Hadžić), recenzent, Tuzla, 2007., 232.
  63. Leksikon historije Bosne i Hercegovine, član redakcionog odbora, Sarajevo, 2007.
  64. 64. Omer Lutfi-paša u Bosni i Hercegovini 1850.–1852., drugo izdanje (autor: Galib Šljivo), recenzent, Tešanj, 2007., 630.
  65. 65. Historijska čitanka „Drugi svjetski rat“, uredili: Krešimir Erdija, Christina Koulouri, Enes Milak, stručno mišljenje, Sarajevo, 2007.,
  66. 66. Arhivska praksa, 11, odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2008., 473.
  67. 67. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br. 8, sv. 1. glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 2008., 323.
  68. 68. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br. 8, sv. 2. glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 2008.
  69. 69. Saznanja, Časopis za historiju, br. 2, glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 2008., 206., 285.
  70. 70. Historija za V razred osnovne škole, udžbenik, recenzent, Tuzla–Sarajevo, 2008, šifra “STOLAC”.
  71. 71. Historija za V razred osnovne škole, udžbenik, recenzent, Tuzla-Sarajevo, 2008, šifra “HIJEROGLIF”.
  72. 72. Historija za V razred osnovne škole, udžbenik i čitanka, recenzent, Tuzla – Sarajevo, 2008., šifra “HERALDIKA”.
  73. 73. Historija za V razred osnovne škole, udžbenik, recenzent, Tuzla–Sarajevo, 2008., šifra “SPARTAK”.
  74. 74. Historija za V razred osnovne škole, udžbenik, recenzent, Tuzla–Sarajevo, 2008, šifra “MUZEJ”.
  75. 75. metodski priručnik za nastavnike historije u V razredu osnovne škole, udžbenik, recenzent, Tuzla–Sarajevo, 2008., šifra “TRAJAN”.
  76. 76. Historija, radna sveksa za V razred osnovne škole, recenzent, Tuzla–Sarajevo, 2008., šifra “KEOPS”.
  77. 77. Historija, radna sveksa za V razred osnovne škole, recenzent, Tuzla–Sarajevo, 2008., šifra “DARIJE”.
  78. 78. Bosna i Hercegovina u XIX stoljeću, studije i članci (autor Galib Šljivo), recenzent, Tešanj, 2008., 761.
  79. 79. Stećci na području općine Živinice, (autori: Seudin Muratović, Maslić Zehudin), recenzent, Živinice, 2008.,161.
  80. 80. Hercegovina od 1945. do 1952. godine, društveno političke i privredne prilike, (autor Adnan Velagić), recenzent, Mostar, 2008., 295.
  81. 81. Arhivska praksa, br. 12, urednik i član redakcije, Tuzla, 2009., 534.
  82. 82. Zbornik radova Filozofskog fakulteta Tuzla, br. 9, glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 2009.,
  83. 83. Saznanja, Časopis za historiju, br. 3, glavni i odgovorni urednik, Tuzla, 2009., 260.
  84. 84. Glasnik arhiva i Arhivskog udruženja Bosne i Hercegovine, br. 39, član redakcije, Sarajevo, 2009., 335.
  85. 85. Arhivska praksa, br. 13, urednik i član redakcije, Tuzla, 2010., 509.
  86. Pogledi, broj 13-14, član redakcije, Tuzla,2010.
  87. 87. Kulturna historija Bosne i Hercegovine (autori: Sead Selimović, Senaid Hadžić), recenzent, Tuzla, 2010.,
  88. 88. Historija muzike u Bosni i Hercegovini (vrijeme, ljudi, događaji, institucije), (autor Ivan Čavlinović), recenzent, Sarajevo, 2011., 388.
  89. 89. Stari vodovodi i vodogradnje u Travniku, (autor Enver Sujoldžić), recenzent, Travnik, 2011., 215.
  90. 90. Arhivska praksa, br. 14, urednik i član redakcije, Tuzla, 2011., 573.
  91. 91. Bosna i Hercegovina 1869.1878. (autor Galib Šljivo), recenzent, Orašje, 2011., 665.
  92. Sjećanja na Sulejmana Omerovića Cara, narodnog heroja, (autor Salih Omerović), recenzent, Tuzla, 2012., ?
  93. Arhivska praksa, broj 15, urednik i član redakcije, Tuzla, 2012., 679.
  94. Bosanska riječ, član redakcije, Novi Pazar, 2012.
  95. Arhivska praksa, broj 16, urednik i član redakcije, Tuzla, 2013., 519.
  96. Bosna i Hercegovina 1869.–1878. Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, (autor Galib Šljivo), recenzent, Tešanj, 2013.
  97. Saznanja, Časopis za historiju, broj 4, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2013., 192.
  98. Arhivska praksa, broj 17, urednik i član redakcije, Tuzla, 2014., 548.
  99. Arhivska praksa, broj 17., Tuzla, 2014., recenzent.
  100. Zbornik radova sa Naučnog skupa „Odraz balkanskih ratova 1912/13. na prilike u Bosni i Hercegovini“, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2014., 215.
  101. Saznanja, Časopis za historiju, broj 5, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2014. 232.
  102. Član Komisije za licenciranje Studija arhivistike na ALMA MATAR EUROPEA u Ljubljani, Ljubljana, 2014.
  103. Zbornik radova sa naučnog skupa „Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu (1914–1918)“, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2015, 223.
  104. Arhivska praksa,broj 18, urednik i član redakcije, Tuzla, 2015, 614.
  105. Arhivska praksa,broj 18, recenzent, Tuzla, 2015.
  106. Saznanja, Časopis za historiju, broj 6, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2015, 244.
  107. Saznanja, Časopis za historiju, broj 6, recenzent, Tuzla, 2015.
  108. Časopis „Glasnik Bihora“, broj 1, član redakcije, Petnjica, 2016, 226.
  109. Arhivska praksa, broj 19, urednik i član redakcije, Tuzla, 2016, 638.
  110. Arhivska praksa, broj 19, recenzent, Tuzla, 2016.
  111. Saznanja, Časopis za historiju, broj 7, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2016, 208.
  112. Saznanja, Časopis za historiju, broj 7, recenzent, Tuzla, 2016.
  113. Zbornik radova „Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini (1992-1995),glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2016, 244.
  114. Zbornik radova „Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini (1992-1995), recenzent, Tuzla, 2016.
  115. Patriotska liga Tuzle (autor Salim Hodžić), recenzent, Tuzla, 2016.
  116. Zbornik radova sa 49. savjetovanja hrvatskih arhivista, recenzent, Plitvice, 2016, 441.
  117. Pravna misao, Časopis za pravna pitanja, broj 3-4, recenzent rada, Sarajevo, 2017, 132.
  118. Časopis „Glasnik Bihora“, broj 2, član redakcije, Petnjica, 2017.
  119. Zbornik radova „Uticaj ideologija na historiografiju Bosne i Hercegovine 20. stoljeća, glavni i odgovorni urednik i član redakcije, Tuzla, 2017, 284.
  120. Zbornik radova „Uticaj ideologija na historiografiju Bosne i Hercegovine 20. stoljeća, recenzent, Tuzla, 2017.

 

Naučni i stručni skupovi

  

  1. Savjetovanje muzejskih radnika SFR Jugoslavije, Bečići, 5. i 6. 10. 1981.
  2. Okrugli sto, Generalni štrajk rudara i Husinska buna, Tuzla, 17. 12. 1981.

 

  1. Deseti kongres arhivskih radnika Jugoslavije, Novi Sad, 1984.
  2. Prvo Oblasno savjetovanje komunista istočne Bosne, Šekovići, 1984.

 

  1. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Vlašić, 1985.
  2. Savjetovanje arhivskih radnika Jugoslavije, Cetinje, 1985.

 

  1. Savjetovanje arhivskih radnika Jugoslavije, Priština, 1986.
  2. Osmi kongres historičara Jugoslavije, Aranđelovac, 1986.
  3. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Foča, 1986.

 

  1. Savjetovanje arhivskih radnika Jugoslavije, Tuzla, 1987.
  2. Savjetovanje arhivskih radnika Hrvatske, Zadar, 1987.
  3. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Tuzla, 1987.

 

  1. Jedanaesti kongres arhivskih radnika Jugoslavije, Beograd – Aranđelovac, 1988.
  2. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Bihać, 1988.

 

  1. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Teslić (Banja Vrućica), 24. i 25. 5. 1990.
  2. Savjetovanje arhivskih radnika Jugoslavije, Ohrid, 17. i 18. 10. 1990.
  3. Simpozij: Potrebe, sadržaji i mogućnosti saradnje škola i institucija kulture, Tuzla, 21. i 22. 5. 1990.

 

  1. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Igman, 1991.

 

  1. Okrugli sto, Rat i kultura, Tuzla, 16. 10. 1993.

 

  1. Tribina, Uticaj rata na kulturu i kulturno stvaralaštvo, Tuzla, 13. 4. 1994.

 

  1. Okrugli sto, Državnost Bosne i Hercegovine, Tuzla, 31. 5. 1995.
  2. Okrugli sto, Državnost Bosne i Hercegovine i bošnjački-muslimanski narod, Tuzla, 1995.

 

  1. Okrugli sto, Tuzla tradicija koja traje, Tuzla, 11. i 12. 5. 1996.
  2. Okrugli sto, Holokaust Srebrenice, Tuzla, 13. 7. 1996.
  3. Prvo poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Zlača (Banovići), 5. i 6. 9. 1996.
  4. Šesti i Sedmi kolokvij arhivskih službi zemalja srednje i istočne Evrope, Ptuj, 1996.

 

  1. Savjetovanje arhivskih radnika Hrvatske, Bizovačke Toplice, 1997.
  2. Sodobni arhivi ’97, Radenci , 1. i 2. 4. 1997.
  3. Okrugli sto, Zaštita kulturnog naslijeđa, Sarajevo, 24. 7. 1997.
  4. Okrugli sto, Pedeset godina Arhiva Bosne i Hercegovine i arhivske službe Bosne i Hercegovine, Sarajevo, decembra 1997.

 

  1. „Sodobni arhivi ’98“, Radenci , 22.–24. 4. 1998.
  2. Tribina, Vojna iskustva iz rata 1992.– 1995., Tuzla, 1998.
  3. Savjetovanje arhivskih radnika Hrvatske, Opatija, 14.–17. 10. 1998.
  4. Drugo poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Jablanica, 30. i 31. 10. 1998.
  5. Međunarodni seminar, Identitet, religija, politika, Tuzla, 12. i 13. 12. 1998.
  6. Jedanaesto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 1999“, Tuzla, 1998.

 

  1. Dvanaesto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2000“, Tuzla, 1999.
  2. „Sodobni arhivi ’99“, Radenci , 23.–24. 3. 1999.
  3. Seminar za nastavnike i profesore historije, Tuzla, 1999.

 

  1. Seminar o obnovi arhivske službe u Bosni i Hercegovini, London, 7. i 8. 5. 1999.
  2. Treće poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Bihać, 24. i 25. 6. 1999.
  3. Međunarodni naučni skup, Historiografija o Bosni i Hercegovini 1980-1998, Sarajevo, 4. i 5. 11. 1999.
  4. „71. njemački i 29. austrijski arhivski dani“, Nürnberg i Wien, 1999.

 

  1. Trinaesto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2001“, Tuzla, 2000.
  2. Tribina Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, 14. 2. 2000.
  3. Okrugli sto, Historijski put do nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1. 3. 2000.
  4. „Sodobni arhivi ’00“, Radenci , 12.–14. 4. 2000.
  5. Okrugli sto, Arhivi u vremenu tranzicije, Sarajevo, 10. 5. 2000.
  6. Okrugli sto, Zakon o arhivskoj djelatnosti Tuzlanskog kantona, Tuzla, 2000.

 

  1. Naučni skup, Istorijska nauka u Bosni i Hercegovini i o Bosni i Hercegovini u razdoblju 1990.–2000., Sarajevo, 2001.
  2. Četvrto poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Olovo, 18. i 19. 1. 2001.
  3. Jedanaesti međunarodni arhivski dan, Maribor, 2001.
  4. Seminar, Istraživanje, prezentacija i zaštita kulturno-historijskog naslijeđa na Tuzlanskom kantonu sa posebnim osvrtom na Gračanicu, Gračanica, 22. 12. 2001.
  5. Četrnaesto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2002.“, Tuzla, 2001.

 

  1. Dvanaesti međunarodni arhivski dan, Graz, 2002.
  2. Peto poslijeratno savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Bihać, 12. i 13. 12. 2002.
  3. Savjetovanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 13. – 15. 3. 2002.
  4. Petnaesto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2003“, Tuzla, 2002.

 

  1. Šesnaesto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2004“, Tuzla, 2003.
  2. Trinaesti međunarodni arhivski dan, Maribor, 2003.
  3. Savjetovanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 2. – 4. 4. 2003.
  4. Naučni skup, Sandžak, juče, danas, sutra, Novi Pazar, 22. i 23. 11. 2003.
  5. Naučni skup, Bosna i Hercegovina prije i nakon ZAVNOBiH-a, Sarajevo, 23. i 24. 11. 2003.
  6. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Vogošća, 16. i 17. 12. 2003.

 

  1. Savjetovanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 31. 3.–2. 4. 2004.
  2. Okrugli sto, Arhivi u savremenom društvu, Tuzla, 1. 7. 2004.
  3. Tribina, Veče historije, Tuzla, 2004.
  4. Četrnaesti međunarodni arhivski dan, Maribor, 2004.
  5. Naučni skup, Kultura i visoko obrazovanje, Sarajevo, 21. 9. 2004.
  6. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Vlašić (Travnik), 30.11.–1.12. 2004.
  7. Sedamnaesto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2004.“, Tuzla, 7. i 8. 10. 2004.

 

  1. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Laktaši, 15. i 16. 12. 2005.
  2. Savjetovanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 6.–8. 4. 2005.
  3. Okrugli sto, Da li smo imali pravo na odbranu, Tuzla, 6. 5. 2005.
  4. Međunarodna naučna konferencija, 60. godina od završetka Drugog svjetskog rata – kako se sjećati 1945. godine, Sarajevo, 12.–15. 5. 2005.
  5. Naučni skup, Bosna i Hercegovina u XIX stoljeću, Tuzla 17. 6. 2005.
  6. Naučna konferencija, Nauka, istraživanje, konkurentnost za budućnost, Tuzla, 11. 7. 2005.
  7. Međunarodna naučna konferencija, Genocid nad Bošnjacima sigurnosne zone Srebrenica jula 2005. godine – pouke budućim generacijama, Srebrenica – Sarajevo, 11. – 15. 7. 2005.
  8. Okrugli sto, Metodologija obnove objekata kulturnog naslijeđa poslije rata 1992.95., Dani evropskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, Tuzla, 22. 9. 2005.
  9. Deseti naučni skup, Dijalog povjesničara/historičara, Osijek, 22. – 25. 9. 2005.
  10. Osamnaesto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2005“, Tuzla, 29. i 30. 9. 2005.
  11. Simpozij, Stoljeće Napretka u Tuzli, Tuzla, 9. i 10. 12. 2005.
  12. Naučni skup, Kuda ide historijska nauka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 16. 12. 2005.

 

  1. Naučni skup, Značaj pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u borbi za autonomiju Bosne i Hercegovine, Tuzla, 3. 2. 2006.
  2. Savjetovanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 5.–7. 4. 2006.
  3. Šesnaesti međunarodni arhivski dan, Trieste, 2006.
  4. Znanstveni kolokvij s međunarodnim sudjelovanjem, Mohačka pogibelj 1526.–2006., Beli Manastir, 29. 8. 2006.
  5. Međunarodni naučni skup, Srednjovjekovna Bosna i Hercegovina i Srebrenička banovina, Srebrenik, 9. i 10. 9. 2006.
  6. Devetnaesto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2006“, Tuzla, 21. i 22. 9. 2006.
  7. Naučni skup, Sto godina od osnivanja prvih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, Tuzla, okrobra 2006.
  8. Prvi kongres arhivista Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2.–4. 11. 2006.
  9. Naučni skup, Revizija prošlosti na područjima bivše Jugoslavije, Sarajevo, 3. i. 4. 11. 2006.
  10. Javna tribina, Etnički i građanskodržavni identiteti na području Bosne i Hercegovine – perspektive, Tuzla, 9. 11. 2006.
  11. Drugi zagrebački arhivski dan, Dostupnost informacija: Zakonski okvir i stvarna praksa, Zagreb, 25. 11. 2006.
  12. Savjetovanje arhivskih radnika Vojvodine, Novi Sad, 7. i 8. 12. 2006.
  13. Okrugli sto, Naučni opus prof. dr. Omera Ibrahimagića, Sarajevo, 12. 12. 2006.
  14. Naučni skup, Naučno djelo Ibn Halduna, Tuzla, 2006.

 

  1. Seminar, Osiguranje kvaliteta na Univerzitetu u Tuzli, Tuzla, 26. 1. 2007.
  2. Savjetovanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 28.–30. 3. 2007.
  3. Sedamnaesti međunarodni arhivski dan, Trieste, 2007.
  4. Naučni skup, Implikacije presude Međunarodnog suda pravde o genocidu, Srebrenica, 11. 5. 2007.
  5. Naučni skup, Građanska društva kroz historiju, Tuzla, 17. 5. 2007.
  6. Međunarodni naučni skup, Srpsko-mađarski odnosi kroz istoriju, Novi Sad, 14. – 16. 6. 2007.
  7. Okrugli sto (u okviru Ljetneg univerziteta), Kulturno-historijsko naslijeđe i kulturni identitet, Tuzla, jula 2007.
  8. Međunarodna konferencija, Evropske smjernice za saradnju lokalnih kulturnih institucija – biblioteka, arhiva, muzeja, Sarajevo, 21. i 22. 9. 2007.
  9. Dvadeseto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2007.“, Tuzla, 18. i 19. 10. 2007.
  10. Okrugli sto, Dostupnost informacija: Zakonski okvir i stvarna praksa – Ljudska i građanska prava, Tuzla, 4. 12. 2007.
  11. Seminar za nastavnike i profesore historije, Primjena novih metoda u izvođenju nastave historije i aktuelne teme, Tuzla, 7. i 15. 12. 2007.

 

  1. Okrugli sto, Civilno društvo i ideologije u Bosni i Hercegovini, Fridrich Ebert Stiftung i Filozofski fakultet Tuzla, Tuzla, 27. 3. 2008.
  2. Savjetovanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 2.–4. 4. 2008.
  3. Naučni skup, Sto godina od aneksije Bosne i Hercegovine, Tuzla, 7. i 8. 7. 2008.
  4. Drugi kongres bosanskohercegovačkih naučnika iz zemlje i svijeta, Sarajevo, 28. 8. 2008.
  5. Okrugli sto, Dani evropskog naslijeđa: kulturno naslijeđe Tuzlanskog kantona – stanje i perspektive, Tuzla, 25. 9. 2008.
  6. Dvadesetprvo međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2008.“, Tuzla, 9. i 10. 10. 2008.
  7. Seminar za profesore historije u okviru projekta Historijske čitanke 14, Banja Luka, 5.–7. 12. 2008.

 

  1. Regionalna ekspertska konferencija, Partnerstvo za mir – pogodnosti i izazovi za susjedne zemlje, Tuzla, 22.–23. 1. 2009.
  2. 1 Međunarodna konferencija, Bosna i Hercegovina u okviru austrougarske uprave, ANU BiH, Filozofski fakultet Sarajevo, Sarajevo, 30. i 31. 3. 2009.
  3. Savjetovanje arhiviskih radnika Bosne i Hercegovine, Modrac (Lukavac), 7. i 8. 5. 2009.
  4. Međunarodna naučna konferencija, Genocid u Bosni i Hercegovini – posljedice presude Međunarodnog suda pravde, Srebrenica, 10. i 11. 7. 2009.
  5. Savjetvanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 25.–27. 9. 2009.
  6. Naučna konferencija o franjevcima, Identitet Bosne i Hercegovine kroz historiju, Institut za istoriju Sarajevo, Sarajevo, 25.–27. 9. 2009.
  7. Međunarodni znanstveni simpozij, Ivan Mažuranić i Crna Gora 2009. (povijesni, književni, jezični, kulturološki, pravni i drugi aspekti), Filozofski fakultet Osijek, Cetinje, 28. – 30. 9. 2009.
  8. Davadesetdrugo međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska prak4a 2009“, Tuzla, 8. i 9. 10. 2009.
  9. „Devetnaesti međunarodni arhivski dan“, Međunarodni institut arhivskih znanosti Maribor-Trst, Trst, 9.–10. 11. 2009.
  10. Međunarodni znanstveni simpozij, 800. godina franjevačkog reda, s posebnim osvrtom na djelovanje franjevaca na području tuzlanskog kraja, Tuzla, 4.–5. 12. 2009.
  11. Javna tribina, Historijska vertikala državnosti Bosne i Hercegovine, Tuzla, 24. 11. 2009.
  12. Međunarodni okrugli sto, Naučno djelo akademika Branislava Đurđeva, ANU BiH, Sarajevo, 4. 12. 2009.
  13. Naučni skup, Tešanjski prostor u prošlosti, Tešanj, 12. 12. 2009.
  14. Savjetovanje arhivskih radnika Vojvodine, Novi Sad, 17. i 18. 12. 2009.

 

  1. Javna tribina, Historijske osnove Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Čelić, 26. 2. 2010.
  2. Savjetovanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 17.–19. 3. 2010.
  3. Naučni skup, Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Banovići, Banovići, 15. 4. 2010.
  4. Međunarodni naučni simpozij, Bosna i Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas, Tuzla, 9.–10. 6. 2010.
  5. Okrugli sto, Zvornik kroz stoljeća, Zvornik, 11. 6. 2010.
  6. Dvadesettreće međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2010“, Tuzla, 30. 9. i 1. 10. 2010.
  7. Javna tribina, Historijske osnove bosanskohercegovačke državnosti, Tuzla, 24. 11. 2010.
  8. Naučni skup, Istraživanje lokalne historije u Bosni i Hercegovini, Gračanica, 10. 12. 2010.
  9. Naučni skup, Život i djelo Šabana Hodžića, Tuzla, 15. 12. 2010.
  10. Naučni skup, Ustavnopravni razvoj Bosne i Hercegovine (1910.2010.), Tuzla, 19. i 20. 12. 2010.
  11. Okrugli sto, Husinska buna, Tuzla, 20. 12. 2010.

 

  1. Savjetovanje „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci , 26.–27. 3. 2011.
  2. Okrugli sto, Nastava historije u školama u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 12. 5. 2011.
  3. Naučna konferencija, Bosna i Hercegovina 1941: Novi pogledi, Konjic-Mostar, 23.–24. 6. 2011.
  4. Okrugli sto, 16 godina od genocida u Srebrenici, Srebrenica, 7. 7. 2011.
  5. Dvadesetčetvrto međunarodno naučno savjetovanje „Arhivska praksa 2011“, Tuzla, 6. i 7. 10. 2011.
  6. Dvadesetprvi međunarodni arhivski dan, Međunarodna arhivska konferencija, Trst, 6. – 9. 11. 2011.
  7. Okrugli sto, Zaštita i značaj ličnih i porodičnih zbirki, Arhiv Tuzlanskog kantona, Tuzla, 8. 12. 2011.
  8. Naučni skup, Baština i naslijeđe Semberije, Bijeljina, 14. 12. 2011.
  9. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine (sa međunarodnim učešćem), Vlašić (Travnik), 15. i 16. 12. 2011.

 

  1. Mednarodna konferenca „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 28.–30. 03. 2012.
  2. Naučna i stručna rasprava o knjizi „Bosanski rat“, autora Dobrice Ćosića, Sarajevo, 3. maja 2012.
  3. Međunarodna konferencija arhivista Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, Bihać (Hotel“Ada“), 10. i 11. 05. 2012.
  4. Međunarodno arhivsko savjetovanje „Arhivska praksa 2012.“, Tuzla (Hotel „Tuzla“), 27. i 28. 9. 2012.
  5. Naučni skup „Sto godina od odlaska Osmanlija“, Dukljanska i Albanska akademija nauka, Podgorica, 12.–15. 10. 2012.
  6. Okrugli sto „Sandžak 1912.–2012.“, Novi Pazar, 24. 11. 2012.
  7. Okrugli sto „Genealoška baština – sehara naše prošlosti“, Tuzla, 11. 12. 2012.

 

  1. Mednarodna konferenca „Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja“, Radenci, 10.–12. 04. 2013.
  2. Međunarodno savjetovanje „Arhivska praksa 2013.“, Tuzla (Hotel „Tuzla“), 26.–27. 09. 2013.
  3. Dvadeset treća konferencija arhiva, Trieste, 20.–23. 10. 2013.
  4. Okrugli sto „Sto godina od zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjenog nad muslimanima Plava i Gusinja 1912. i 1913. godine“, Ilidža (Hotel „Holivud“), 02. 03. 2013.
  5. Okrugli sto „Vakat zuluma, u povodu stogodišnjice pokrštavanja muslimana Plava i Gusinja 1912./1913.“, Plav – Gusinje, 09. 03. 2013.
  6. Okrugli sto „Lik i djelo narodnog heroja Senada Mehdina Hodžića, crnog labuda i pripremanje otpora i odbrane sjeveroistočne Bosne“, Tuzla (Hotel „Tehnograd“), 25. 05. 2013.
  7. Drugi kongres arhivista Bosne i Hercegovine, Bihać, 05.–07. 06. 2013.
  8. Naučni skup „Nijemci u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini“, Sarajevo (Filozofski fakultet), 04.–05. 10. 2013.
  9. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Mostar, 5. i 6. 06. 2014.
  10. Okrugli sto „Rijeka Krivaja kroz prošlost (prostor, vrijeme, ljudi)“, Olovo, 19. 09. 2014.
  11. Savjetovanje „Arhivska praksa 2014.“, Tuzla, 25. i 26. 09. 2014.
  12. Dvadeset četvrta konferencija arhiva, Trieste, 19.–21. 10. 2014.
  13. Međunarodna konferencija „Arhivi, mediji i kultura sjećanja u Prvom svjetskom ratu“, Novi Sad, 29.–30. 10. 2014.
  14. Naučni skup „Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu 1914.–1918.)“, Tuzla, 15. 11. 2014.
  15. Okrugli sto „Prvi svjetski rat u historijskim izvorima“, Tuzla, (Arhiv TK), 17. 12. 2014.
  16. Naučni skup „Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini 1992-1995“, Tuzla, 5. 12. 2015.
  17. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, Hotel „Holivud“ Ilidža, 20.-22. 05. 2015.
  18. Međunarodno savjetovanje „Arhivska praksa 2015“, Tuzla, 1. i 2. 10. 2015.
  19. Dvadeset peta konferencija arhiva, Trst, oktobra ?, 2015.
  20. Međunarodna naučna konferencija „Srebrenica 1995-2015: evaluacija naslijeđa i dugoročnih posledica genocida“, Sarajevo-Tuzla-Srebrenica (Potočari), 9-11. jul 2015.
  21. Naučni skup „Bihor kroz prošlost“, Petnjica, 2015.
  22. Javna tribina „Kulturno naslijeđe i baštinske ustanove – stanje i perspektive“, Arhiv Tk, DAZ TK i Zavod za kult.hist. i prirodno naslijeđe, Tuzla, 22. 09. 2015.
  23. Okrugli sto „Udžbenici nacionalne grupe predmeta na bosanskom jeziku“, BNV, Novi Pazar, ??
  24. Okrugli sto „Memoarska građa i usmena predaja – značaj za naučna istraživanja“, DAZ TK i Arhiv TK, Tuzla, 15. 12. 2015.
  25. Savjetovanje arhivskih radnika Bosne i Hercegovine,???
  26. Savjetovanje „Arhivska praksa 2016“, Tuzla, 29-30. 09. 2016.
  27. Naučni skup „Kulturno-historijsko naslijeđe općine Gradačac“, Gradačac, 28. 05. 2016.
  28. 49. savjetovanje hrvatskih arhivista „Arhivi i domovinski rat“, Plitvice, 26-28. 10. 2016.
  29. Savjetovanje „Arhivi i tržište, Modrac,11. i 12. 05. 2016.
  30. Naučni skup „Autorsko veče akademika prof. dr. Šerbe Rastodera“, Petnjica, 3. 06. 2016.
  31. Naučni skup „Naučna misao u Bosni i Hercegovini“, Konjic, 19. 05. 2017.
  32. Naučni skup „Tradicija bosanske vojske“, Sarajevo, 2. 06. 2017.
  33. Trideseto savjetovanje „Arhivska praksa 2017“, Tuzla, 26-27. 09. 2017.
  34. Dvadeset sedma konferencija arhiva, Trst, 15-17. 10. 2017.
  35. Međunarodni naučni skup „Društveno-politički, pravni i historijski značaj Sjeničke konferencije“, Sjenica, 20-22. 10. 2017.
  36. Javna tribina „Dan nezavisnosti BiH“, Tuzla, 6. 03. 2017.
  37. Javna tribina „Dan državnosti BiH“, BZK „Preporod“ Gradačac, Gradačac, 24. 11. 2017.
  38. Naučni skup „Mikrohistoriografska istraživanja u Bosni i Hercegovini“, BKC, Tuzla, 16. 12. 2017.

 

Projekti

 

  1. Regesta dokumenata koji se odnose na sjeveroistočnu Bosnu u NOR-u (Općina Tuzla), Tuzla, 1982., 26 (autor i voditelj).
  2. Regesta neobjavljene arhivske građe Regionalnog istorijskog arhiva Tuzla (Općina Tuzla), Tuzla, 1982., 33 (autor i voditelj).
  3. Izvori i literatura «Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji», Edicija Tuzla u radničkom pokretu i revoluciji, knj. III (Općina Tuzla), Tuzla, 1987., 90 (autor i voditelj).
  4. Stradanje arhivske građe Bosne i Hercegovine u ratu 1992.–1995., (Međunarodni institut arhivskih znanosti), Maribor – Pariz, 1999., 30 (voditelj).
  5. „Arhivska praksa,“ (međunarodno savjetovanje i časopis „Arhivska praksa“), (Arhiv Tuzla i Društvo arhivskih zaposlenika TK) Tuzla, 1998.–2002., (5 savjetovanja i 5 brojeva Časopisa), voditelj.
  6. Elaborat o osnivanju Arhiva Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, (Vlada Brko Distrikta Bosne i Hercegovine) Tuzla–Brčko, 2002., 35 (autor i voditelj).
  7. Međunarodni projekat „Modernizacija arhivske službe“, voditelj projekta „Modernizacija arhivske službe Bosne i Hercegovine“, Međunarodni institut arhivskih znanosti, Trst–Maribor, 2003. – 2008.
  8. „Arhivska praksa“ (međunarodno savjetovanje i časopis „Arhivska praksa“), Tuzla, 2003.–2008., (6 savjetovanja i 6 brojeva Časopisa), voditelj projekta.
  9. Arhivski fondovi i zbirke u arhivima Bosne i Hercegovine (1980.–2005.), autor i voditelj projekta.
  10. Tehnični in vsebinski problemi klasičnega in elektronskega arhiviranja, Maribor, 2001.–2017., (saradnik na projektu za Bosnu i Hercegovinu, izdato šesnaest zbornika radova i u njemu dvanaest autorskih priloga).
  11. Historijski leksikon Bosne i Hercegovine, projekat Instituta za istoriju Sarajevo (saradnik na projektu, Sarajevo, 2007. – 2016.), u toku.
  12. Dokumentacija o zločinu protiv čovječnosti i međunarodnog prava na području Bosne i Hercegovine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, (saradnik za područje sjeveroistočne Bosne, podnio više saopćenja na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima), u toku.
  13. Kulturno–historijski spomenici na području Tuzlanskog kantona, saradnik na projektu na temu: „Pokretna kulturna dobra na području Tuzlanskog kantona“, Tuzla, 2008.
  14. Projekat „Regionalni program podrške društvenim istraživanjima“, Centar za ljudska prava Sarajevo, učesnik u projektu u naučnom timu Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli (Tuzla, 2008.–2009.).
  15. „Arhivska praksa“ (međunarodno savjetovanje i Časopis), Tuzla, 2009.–2017. (8 savjetovanja i 8 brojeva časopisa „Arhivska praksa“), saradnik na projektu.
  16. Projekat „Sto godina od zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjenog nad muslimanima Plava i Gusinja 1912. i 1913. godine“, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2013. (saradnik na Projektu 2013-2017.), u toku.
  17. Projekat „Odraz balkanskih ratova na prilike u Bosni i Hercegovini“, Društvo historičara Tuzla, Tuzla, 2012, voditelj.
  18. Projekat „ Bosna i Hercegovina u Prvom svjetskom ratu“, Društvo historičara Tuzla, Tuzla, 2014, voditelj.
  19. Projekat „Dokumentaciona osnova ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini (1992-1995)“, Društvo historičara Tuzla, Tuzla, 2015, voditelj.
  20. Projekat „Uticaj ideologija na historiografiju Bosne i Hercegovine 20. stoljeća“, Društvo historičara Tuzla, Tuzla, 2016, voditelj.
  21. Projekat „Mikrohistoriografska istraživanja u Bosni i Hercegovini“, Društvo historičara Tuzla, Tuzla, 2017, voditelj.

 

 Doprinos u podizanju nastavnog i naučno–istraživačkog kadra

 

  1. Voditelj dva postdiplomska studija iz oblasti historije (Odsjek za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli):

– prvog pod nazivom „Historija Bosne i Hercegovine“, organiziranog ak. 2001/02. godine,

– drugog: „Područje historije“, organiziranog ak. 2004/05. godine.

– odgovorni nastavnik na postdiplomskom interdisciplinarnom studiju za nastavni predmet „Bosna i Hercegovina u vrijeme austrougarske uprave“, ak. 2008/2009. na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

  1. Učešće u izradi i odbrani diplomskih radova studenata (odsjek: Historija i Razredna nastava):

–  mentor diplomskih radova kod 71 studenta,

– predsjednik komisije za odbranu diplomskog rada kod 130 studenata,

– član Komisije za odbranu diplomskog rada kod 61 studenta.

10.3. Učešće u izradi (mentorstvo) i odbrani (kao član Komisije) magistarskih radnji:

– Sead Selimović, Bosna i Hercegovina 1918. – 1941. u historijskim izvorima, Tuzla, 2003., (mentor).

– Senaid Hadžić, Sjeveroistočna Bosna u historijskim izvorima 1945. – 1952. godine, Tuzla, 2004., (mentor).

– Adnan Velagić, Hercegovina u historijskim izvorima od 1945. do 1952. godine, Tuzla, 2005., (mentor).

– Nikola Čiča, Agrarna reforma i kolonizacija 1945. 1948., Tuzla, 2008., (mentor).

– Mustafa Muhić, Kulturne prilike na području sjeveroistočne Bosne u periodu od 1945. do 1974. godine, Tuzla, 2008., (mentor).

– Omer Hamzić, Gračanica između dva rata, Tuzla, 2005.. (predsjednik Komisije).

– Salih Selimbašić, Djelovanje političkih stranaka u Bosni i Hercegovini (1919. 1929.), kao ekspozitura srpskih i hrvatskih

stranaka, Tuzla, 2007., (predsjednik Komisije).

 

10.4. Učešće u izradi (mentorstvo) i odbrani (kao član Komisije) doktorskih radnji:

– mr. sc. Sead Selimović, Školstvo u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1929. godine, Tuzla, 2007., (mentor),

– mr. sc. Adnan Velagić, Historijske okolnosti razvoja Hercegovine u uvjetima provođenja planske privrede nakon Drugog svjetskog rata, Mostar, 2007., (mentor),

– mr. sc. Senaid Hadžić, Historijski procesi preobražaja bosanskohercegovačkog društva iz agrarnog u industrijsko u vrijeme poslijeratne obnove i prvog petogodišnjeg plana, Mostar, 2007., (mentor),

– mr. sc. Adnan Jahić, Organizacija i rad Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata“, Tuzla, 2007., (predsjednik Komisije),

–  mr. sc. Izet Šabotić, Agrarna reforma i kolonizacija u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1948. godine, Tuzla, 2008., (predsjednik Komisije),

– mr. sc. Muradif Zurafović, Muzički život u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave, Sarajevo, 2009., (član Komisije za ocjenu i odbranu doktorske disertacije na Univerzitetu u Sarajevu),

– mr. sc. Smajo Halilović, Bosna i Hercegovina u procesu disolucije SFR Jugoslavije, Tuzla, 2010., (predsjednik Komisije za ocjenu doktorske disertacije),

– mr. sc. Miroslav Novak, član Komisije za izbor u zvanje docenta na Fakultetu za uporabne poslove in družbene študije u Mariboru), Maribor, 2010.

  • sc. Peter Pavel Klasinc, član Komisije za izbor u zvanje docenta na Fakultetu ALMA-MATAR EUROPEYA u Ljubljani, Ljubljana, 2013.

-mr Jasna Ibrahimović, član Komisije za izbor u zvanje višeg asistenta (oblast historijske nauke) na Odsjeku za bosanski jezik i književnost i historija Pedagoškog fakulteta u Bihaću, Bihać, 2016.

– mr ?. član Komisije za izbor u zvanje višeg asistentaa na Islamskom fakultetu u Bihaću, Bihać, 2017.

 

Rekapitulacija:

  • knjige ……………………………………………. = 21
  • Članci, rasprave …………………………………. = 224
  • Prikazi i ocjene …………………………………. =   28
  • Izložbe ………………………………………….. =   13
  • Pomoćna nastavna literature …………………… = 3
  • Promocije, izlaganja, intervjui ………………….. = 52
  • Rad u redakcijama, na recenzijama …………….. = 120
  • Naučni i drugi skupovi …………………………. =  194
  • Projekti ………………………………………….. =    21
  • Doprinos u podizanju nastavnog i naučno-

istraživačkog kadra: dodiplomski, magistarski i

doktorski studij –(zbirno)………………………… =  279

 

U Tuzli, 16. 10. 2018.

 

 

 

 

 

[1] Bibliografiju radova prof. ddr. Azema Kožara zaključno sa 2011. godinom, priredio je mr. sc. Salkan Užičanin, koja je objavljena u Zborniku radova sa naučnog skupa „Pedagoški i naučni rad prof. ddr. Azema Kožara“, Tuzla, 2012, 423–455. Potom je zaključno sa 2014. godinom objavljena njegova dopunjena Bibliografija u publikaciji „Bibliografija zaposlenika Arhiva Tuzla (u povodu 60 godina rada 1954.–2014.)“, Tuzla, 2014, 74-107. Ovdje su korišteni podaci iz te dvije objavljene Bibliografije, kao i podaci iz  rukopisa Biobibliografije koji je u povodu 70 godina života i 50 godina rada prof. ddr. Azema Kožara, podnio (priredio) na naučnom skupu u Tuzli, 16. 12. 2017.  kolega dr. sc. Salkan Užičanin.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_separator][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][/vc_column][/vc_row]

Comments are closed.

Translate »