ODRŽAN PRVI MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP NA TEMU – PRAVO I IZAZOVI DVADESETPRVOG VIJEKA

ODRŽAN PRVI MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP NA TEMU – PRAVO I IZAZOVI DVADESETPRVOG VIJEKA

ODRŽAN PRVI MEĐUNARODNI NAUČNI SKUP

NA TEMU – PRAVO I IZAZOVI DVADESETPRVOG VIJEKA

Evropski univerzitet, u periodu od 27. februara do 2. marta 2013. godine,  uspješno je organizovao prvi Međunarodni naučni skup, koji je bio posvećen temi  –  Pravo i izazovi dvadesetprvog vijeka. Na
 ovom naučnom skupu prezentirana su 64 naučna i stručna rada iz pravne, ekonomske, informatičke i zdravstvene oblasti. Autori radova bili su ugledni naučnici i stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Rusije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije. Iz Rusije su bili ugledni profesori prava, i to: prof. dr Vladimir Sergejevič Komissarov, šef katedre za krivično pravo i kriminologiju Pravnog fakulteta Univerziteta Lomonosov iz Moskve, prof. dr Vladimir Soltanovič Džhatiev, redovni profesor i šef katedre krivičnog prava na Pravnom fakultetu Ruskog državnog trgovinsko – ekonomskog fakulteta u Moskvi,  prof. dr Sergey Anatoljevič Kapitonov, šef katedre za krivično pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta I. Bauljin iz Eleca, prof. dr Yury Vladimirovič Golik, redovni profesor i šef katedre za krivično pravo na Ruskom državnom trgovinsko – ekonomskom univerzitetu u Moskvi, i profesor na Pravnom fakultetu  Univerziteta I.A. Bunin u Elecu.

Jedan od najuglednijih gostiju bio je akademik prof. dr Vlado Kambovski, predsjednik Akademije nauka Makedonije i profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Skoplju.

Skup je pozdravio predsjednik Pravosudne komisije Brčko distrikta gospodin Safet Pizović.

Naučni skup otvoren je uvodnim izlaganjem prorektora Evropskog univerziteta prof. dr Mirka Kulića, koji je, pored ostalog, istakao:

"Klјučni izazovi s kojima se susrećemo na početku ovog veka, a s kojima ćemo se susretati i ubuduće, su: korišćenje nuklearnog i drugog oružja za masovno uništavanje lјudi; nove bolesti; moguće ekološke katastrofe; zagađenost podzemnih i površinskih voda; smanjenje količine vode za piće; smanjenje površine obradivog zemlјišta; narušenost ozonskog omotača; klimatski poremećaji; ugroženost flore i faune; emitovanje jonizujućeg zračenja; prekomerno stvaranje buke; problem deponije otpada, posebno nuklearnog; opasnost od tehničkog razvoja; oružani sukobi; ekstremno siromaštvo znatnog dela stanovništva; radnopravna nesigurnost zaposlenih; terorizam; ugrožavanje nezavisnosti sudstva; sporost u ostvarivanju pravde, i slično.

Pravo ne postoji radi sebe, već radi građana. U tom smislu, mi pravnici imamo posebnu odgovornost da radimo na pobolјšanju propisa i pravne prakse, kako bi se građanima obezbedila bolјa zaštita. Treba da doprinosimo da se propisi zasnivaju na proklamovanim lјudskim pravima kodifikovanim od strane Ujedinjenih nacija i drugih međunarodnih asocijacija. Moramo nastojati da se gradi humana budućnost i da se dostigne viši stepen civilizacije.

Naša generacija ima veliku odgovornost za budućnost lјudi u ovom regionu. Treba da branimo vrednosti koje smo nasledili od predaka i da ih prenesemo na naše naslednike. Budućim generacijama treba da ostavimo upotreblјiva prirodna i druga bogatstva, visok stepen međunacionalne i međuverske tolerancije, visok stepen pomirenja, saradnje i dobrih odnosa imeđu svih naroda i država regiona, kao i humane uslove života. Uloga prava u ostvarivanju ovih cilјeva je nemerlјiva.

Mi koji smo se ovde okupili sa raznih strana, i koji pripadamo raznim profesijama, raznim nacionalnostima i različitim verama, imamo cilј da radimo na unapređenju pravne nauke i da doprinesemo da se u pozitivno pravo ugrade visoke moralne vrednosti.

Cilј ovog skupa je da se, kroz prezentaciju naučnih i stručnih radova gostiju iz inostranstava i domaćih autora, dođe do zaklјučaka koji će biti preporuke za savladavanje postojećih izazova s fokusom, pre svega, na stvaranje uslova za kvalitetniju vladavinu prava na regionalnom nivou, za bolјu regionalnu saradnju državnih organa, kao i na podizanje svesti javnosti i pobolјšanje saradnje sa državama van regiona. Ako naš glas dopre do onih koji odlučuju o sudbini lјudi i država ovog regiona, to će biti naš skroman doprinos stvaranju humanijih odnosa na ovim prostorima."

 

Share this post

Translate »
Menu