Od reforme visokog obrazovanja do zapošljavanja
Kako bi se pratili svjetski standardi i standardi Evropske unije državama kojima je cilj podizanje intelektualnog nivoa i kvalitetno obrazovanje društva potrebno je pristupiti i procesu reforme visokog obrazovanja.
U zadnjih nekoliko godina pored državnih fakulteta i univerziteta na području Balkana počeo se pojavljivati i veliki broj privatnih visokoškolskih ustanova i univerziteta u BiH, ali i u Srbiji.
Visoko obrazovanje u teškom stanju
Prof.dr. Milovan Stanišić, rektor Univerziteta Singidunum Beograd, inače prvi privatni Univerzitet u Srbiji kazao je da je nakon 25 godina rada na državnom Ekonomsko fakultetu u Beogradu došao do zaključka da nove tendencije u razvoju visokoškolskih institucija privatnog karaktera imaju negativan potencijal za razvoj visokog obrazovanja.
„Počeli su da osobe osnivaju fakultete koji nemaju završen fakultet oni koji su se bavili drugim biznisima. Iz potrebe da stanemo na put tome mi sa Ekonomskog fakulteta smo krenuli u osnivanje privatnog fakulteta Singidunum. Kada smo krenuli okolnosti su bile povoljne za naš razvoj i danas smo došli do perspektivnog univerziteta”, kazao je Stanišić.
On istiće da visoko obrazovanje nije na zadovoljavajućem nivou u Srbiji kao i u BiH.
„Razlog je politička razjedinjenost države, nerazvijenost privrede u cjelini. Visokoškolske ustanove nemaju kadra, opremu, nemaju savremene udžbenike, nisu povezani sa drugim institucijama, nemaju odgovarajući sistem vrijednosti i uglavnom preživljavaju. Potencijal BiH u naučnom smislu je takav da bi mogali imati najviše dva respektivna državna univerziteta i otprilke dva privatna univerziteta. U RS i FBiH ima dosta univerziteta. Nivo kvaliteta nastave su na jako niskom nivou. Potrebno je uraditi na povezivanju privrede, ali ona je u lošem stanju i nekonkurentna. Srbija ima 17 univerziteta što privatnih što državnih i mnogo visokih škola. Ako uzmemo u obzir situaciju Srbiji najveći broj privatnih univerziteta ne zadovoljavaju kriterije da budu univerziteti”, kazao je Stanišić.
Dodajući da se nekonkurentnost privrede u Srbiji ispoljava u svim segmentima, pa i u oblasti transfera znanja iz inostranstva. Univerzitet na kojem trenutno radi ima saradnju sa inostranim fakultetima i institucijama.
„Što se tiče našeg univerziteta imamo saradnju sa Evropom i SAD. Mi smo krenuli sa sistemom učenja na daljinu i već šest godina radimo taj sistem koji je na visokom svjetskom nivou. Kada imate situaciju da studenti završe isti fakultet iz istih knjiga, udžbenika, prosjek isti i sl. i odu da rade neko će za poslodavca napraviti milion eura, a neko 100 hiljada i u čemu je razlika. Nije razlika u znaju ili nekim drugim stvarima. Osnovna razlika jeu poslovnim personalnim vještinama tj neko zna da svoj posao radi bolje od drugoga. Ta situacija je nas natjerala da pratimo svjetske tendencije. Imamo razvijenu saradnju sa univerzitetom Linkom. Imali smo potencijalnu saradnju sa Kajzerom sa Floride. Imamo saradnju u Milanu, Beču, Mađarskoj, Njemačkoj, Holandiji, Engleskoj, Kini i Pekingu. Kada se sve sabare 42 su univreziteta sa kojima surađujemo u različitim oblicima”, istakao je Stanišić.
Naglašavajući da svi mladi trebaju da uzmu sudbinu u svoje ruke.
„Nije stvar samo u tome da se uči nego da se i stvari analiziraju. Svaki student treba kreativno da razmišlja, da imam svoj stav kako bi bio subjek u poslovnom svijetu i biznisu. Oni studenti koji misle da će naći rješenje u knjigama kada počnu da rade oni puno zaostaju i izgube trku sa onima koji shvate da je osnovno razmišljati i imati svoj stav, znati kako i sl. U savremenom svijetu pored teorije potrebna je i praksa itd, ali potrebno je to znati i sve organizovati”, kazao je Stanišić.
Uspostava ravnoteže između privatnih i državnih univerziteta
Dr. Nedeljko Stanković, predsjednik upravnog odbora Evropskog univerziteta u Brčko distriktu BiH kazao je da je pojava kvalitetnih privatnih univerziteta u BiH prednost za državu i obrazovanje.
„Nemam ništa protiv državnih univerziteta, jer i ja sam završio državni univerzitet, ali je problem što su danas postali prespori, predmeti se izučavaju koji su se izučavali prije 30 godina, ne idu u korak sa vremenom i sl. Danas na privatnim fakultetima je drugačije. Ima više prakse, radi se ono što će trebati studentu, tj. budućem zaposleniku koji će se znati suočiti sa praksom kada dođe kod poslodavca. Ja sam završio pravni državni fakultet, ali nikada nisam vidio sudnicu, dok naši studenti ovdje imaju originalnu sudnicu gdje rade simulaciju suđenja itd. Ja to na fakultetu na kojem sam studirao nisam imao priliku vidjeti. Studenti sa privatnih kvalitetnih fakulteta lakše dolaze i do posla u Evropi”, kazao je Stanković.
Dodajući da u BiH postoji veliki otpor državnih univerziteta prema privatnim i da takvo stanje nije dobro za funkcionisanje.
„Imamo veliki otpor u državi zbog pojave privatnih fakulteta, a kada pogledate na svjetskoj rang listi prvih petsto univerziteta su privatni univerziteti, pa tek onda dolaze državni univerzitet. Konkurencija na tržištu je stigla i sistem obrazovanja se mora mijenjati. Nemaju pozitivan stav prema nama. Vjerovatno iz nekog straha. Bez daljnjeg ima i dobrih državnih univerziteta, kao što ima i loših privatnih. Treba postojati neka ravnoteža. Na privatnom morate platiti školarinu, a na javnom ne možete položiti dok ne platite ispit. I u Brčkom je bilo hapšenja na državnom Ekonomskom fakultetu zato što su se prodavali ispiti. Ja još uvijek nisam čuo da se tako nešto desilo na privatnom. Država treba pružiti dosta mladima, urediti trenutno stanje kako bi svima omogućili lakši život, a i razvoj privrede”, kazao je Stanković.
Mladi u državnom sistemu nereda
Mirzeta Salihbašić studentica na državnom Medicinskom fakultetu u Tuzli na Odsjeku za logopediju i surdoaudiologiju je razočarana u obrazovanje u BiH i kaže da se mladima nakon završenog fakulteta ništa ne pruža.
„Ružno je, a i nije normalno reći, u ovoj državi skoro nikakve koristi čovjek nema kada završi fakultet tako da i logički savjet drugim mladima može biti da ne upisuju fakultet. Evo naprimjer, jedan od razloga što su profesori neprofesionalni, čast pojedincima, neki traže novac za prolaz, pojedini ukidaju rokove itd. Vidimo da mnogi završavaju, a posla nema. Potrebno je kompletnu reformu u državi napraviti i naravno ozbiljnu i pravu reformu obrazovanja. Zaostajemo puno u odnosu na druge države Evropske unije. Što prije počnemo sa promjenama, prije ćemo imati normalniji život i pravilno edukovane mlade ljude”, kazala je Mirzeta.
Jedan od velikih problema je i nedostatak praktičnog dijela i kaže da na tom polju Evropa puno više nudi mladima.
„Na našem fakultetu skoro da i nema praktičnog rada. Ja sam druga godina, a nisam možda sve ukupno sa djecom radila 7 ili 8 sati. Samo teorija i učenje napamet. Čak pojedini profesori zahtijevaju na usmenom da se zna skripta ili knjiga od riječi do riječi. Imam prijatelja koji studiraju u nekim zemljama od Evropske unije i u priči sa njima kažu da je steći znanje puno lakše, jednostavnije i bolje. Praksa je kažu svugdje zastupljena. Ali, ponavljam kada promijenimo kompletan sistem države i usmjerimo ga u pozitivne tokove obrazovanje će dobiti kvalitetnije rezultate i kvalitetne mlade obrazovane osobe”, kazala je Mirzeta.
izvor : infobrcko.com
